U Sjedinjenim Američkim Državama objavljeni su deklasificirani transkripti nekoliko razgovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i tadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha, u kojima Putin Ukrajinu opisuje kao “umjetnu državu” s duboko podijeljenim društvom te upozorava da bi njezino članstvo u NATO-u dovelo do dugoročne konfrontacije između Rusije i Zapada.
Kako prenosi European Pravda, pozivajući se na nevladinu istraživačku instituciju National Security Archive, transkripti otkrivaju stavove koje je Putin iznosio u ranim godinama svoje vladavine. U razgovoru od 16. lipnja 2001. godine Putin, govoreći o potrebi iskrenosti u međunarodnim odnosima i tvrdeći da dobro osjeća raspoloženje ruskog društva, izražava razočaranje promjenama koje su uslijedile nakon raspada Sovjetskog Saveza.
„Što se zapravo dogodilo? Sovjetska dobra volja promijenila je svijet dobrovoljno. A Rusi su dobrovoljno odustali od tisuća četvornih kilometara teritorija. Nečuveno. Ukrajina, dio Rusije stoljećima, dana je drugima. Kazahstan također. Kavkaz isto. Teško je to i zamisliti, a učinili su to partijski čelnici“, navodi se u transkriptu.
Putin: Ukrajina je umjetna zemlja stvorena u sovjetsko doba
Posebno je značajan razgovor od 6. travnja 2008. godine, u kojem Putin Bushu iznosi svoje viđenje Ukrajine kao umjetno stvorene države i kategorički se protivi njezinu pristupanju NATO-u. „Ne očekujem odgovor, samo želim to izgovoriti naglas. Želim naglasiti da bi pristupanje zemlje poput Ukrajine NATO-u dugoročno stvorilo polje sukoba između vas i nas, dugoročnu konfrontaciju“, rekao je Putin.
Na Bushovo dodatno pitanje Putin Ukrajinu opisuje kao „umjetnu zemlju“ s izrazito fragmentiranim društvom. „Sedamnaest milijuna Rusa živi u Ukrajini, to je trećina stanovništva. Ukrajina je vrlo složena država. To nije nacija nastala prirodnim putem. To je umjetna zemlja stvorena u sovjetsko doba. Nakon Drugog svjetskog rata Ukrajina je dobila teritorij od Poljske, Rumunjske i Mađarske, to je uglavnom zapadna Ukrajina. Dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća dobila je teritorij od Rusije, istočni dio zemlje. Godine 1956. Krimski poluotok prebačen je Ukrajini. (…) Naseljavaju je ljudi s vrlo različitim svjetonazorima. U zapadnoj Ukrajini postoje sela u kojima se govori samo mađarski, dok na istoku ljudi nose odijela, kravate i velike šešire. NATO velik dio ukrajinskog stanovništva doživljava kao neprijateljsku organizaciju“, stoji u transkriptu.
Putin se usprotivio Ukrajini u NATO-u
Putin potom tvrdi da bi eventualno članstvo Ukrajine u NATO-u predstavljalo izravnu prijetnju Rusiji. „To stvara prijetnju razmještanja vojnih baza i novih vojnih sustava u blizini Rusije. To za nas znači neizvjesnost i opasnost. Oslanjajući se na antinatovske snage u Ukrajini, Rusija bi stalno radila na tome da NATO-u onemogući širenje. Zašto? Koji je smisao ukrajinskog članstva u NATO-u? Kakva je korist za NATO i SAD? Jedini razlog bio bi učvršćivanje statusa Ukrajine kao dijela zapadnog svijeta. Ne mislim da je to ispravna logika“, navodi Putin, dodajući da bi se zbog podijeljenih stavova o NATO-u zemlja mogla čak i raspasti. Zaključuje kako problem Ukrajine, po njegovu mišljenju, nije u članstvu u NATO-u, nego u jačanju njezine samostalnosti i gospodarstva.
Da podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij 24. prosinca prvi je put otkrio sadržaj mirovnog plana od 20 točaka, dogovorenog sa Sjedinjenim Državama. Pritom je naglasio da Ukrajina ne pristaje na zahtjev da odustane od ideje članstva u NATO-u, koji je bio dio izvornog, plana Trumpova tima u 28 točaka. Iz Moskve su u međuvremenu stigli signali da će Rusija tražiti znatne izmjene nacrta mirovnog plana koji su usuglasile Ukrajina i SAD.
