Ispod oltara Gospe Sinjske krije se prostor u koji vjernici ne mogu ući: Star je stoljećima, a njegova povijest posebno je zanimljiva

Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske na društvenim je mrežama predstavilo ovaj neobičan dio bazilike, približivši javnosti prostor u koji rijetki imaju priliku zaviriti. Riječ je o nekadašnjoj zajedničkoj grobnici sinjskih franjevaca, koja je tijekom stoljeća prošla kroz velika oštećenja i značajne arhitektonske promjene. Na službenim mrežnim stranicama Svetišta također se nalaze povijesni podaci o kripti, uključujući okolnosti njezina ponovnog otkrivanja i uređenja.

Podzemna grobnica iz 18. stoljeća

Prostor ispod glavnog oltara izvorno je nastao kao zajednička grobnica namijenjena ukopu franjevaca. Bila je to kamena podzemna prostorija, bez uređenog pristupa za vjernike, koja nije bila predviđena za održavanje bogoslužja. Tijekom savezničkog bombardiranja Sinja 1944. godine crkva je pretrpjela velika oštećenja. Urušio se i dio poda, a grobnica je bila teško oštećena te zatrpana građevinskim materijalom. Nakon toga godinama nije bila dostupna.  Prema povijesnom zapisu objavljenom na službenoj stranici Svetišta Gospe Sinjske, grobnica je ponovno pronađena tijekom velike obnove crkve sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Poznati hrvatski arhitekt dao joj je novi izgled

Posebno mjesto u povijesti kripte pripada hrvatskom arhitektu Bernardu Bernardiju, pod čijim je vodstvom 1974. godine započelo veliko uređenje Svetišta. Tijekom obnove prostor nekadašnje grobnice preoblikovan je u suvremenu kriptu jednostavnih arhitektonskih linija. Ujedno je uređen novi pristup iz hodnika uz sakristiju. Iako je prostor dobio novi izgled, nije postao mjesto redovitog okupljanja vjernika. Na službenoj stranici Svetišta navodi se da je kripta uređena bez posebne namjene. Jedan od problema povezanih s tim podzemnim prostorom bila je i pojava podzemnih voda, koje su dodatno otežavale njegovo korištenje.

Moguće počivalište važnog sinjskog franjevca

Kripta je zanimljiva i zbog moguće povezanosti s fra Pavlom Vučkovićem, jednim od značajnih franjevaca u povijesti Sinja i Cetinske krajine. Prema navodima Svetišta, pretpostavlja se da bi se među franjevcima pokopanima u kripti mogao nalaziti i fra Pavao Vučković. Ipak, riječ je o pretpostavci, a ne o potvrđenom podatku.

Njegovo je ime posebno povezano s poviješću sinjskih franjevaca, dolaskom stanovništva iz Rame i organizacijom crkvenog života u Cetinskoj krajini. Iako je kripta i danas zatvorena za javnost, u objavi Svetišta spominje se mogućnost da bi se jednog dana mogla urediti kao prostor sjećanja na franjevce koji su ondje pokopani. Do tada ovaj dio bazilike ostaje skriven od pogleda brojnih hodočasnika koji svake godine dolaze u Sinj, čuvajući važan, ali manje poznat dio povijesti Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske.