Na brežuljku Mali sveti Anđeo nedaleko od Poreča nalaze se ostaci jedinstvenog megalitnog kruga iz brončanog doba, koji mnogi nazivaju istarskim Stonehengeom.
Izgrađen prije više od tri tisuće godina, taj drevni spomenik i danas izaziva zanimanje arheologa.
Na području Poreštine, među brežuljcima koji skrivaju ostatke prapovijesnih naselja, nalazi se jedan od najneobičnijih arheoloških spomenika u Hrvatskoj. Megalitni krug na Malom svetom Anđelu potječe iz srednjega brončanog doba, a njegovi graditelji i izvorna namjena još nisu potpuno poznati.
Arheolog i viši kustos Zavičajnog muzeja Poreštine Davor Munda objašnjava da je spomenik nastao između 1600. i 1300. godine prije Krista.
– Izgradili su ga brončanodobni stanovnici naše Istre. Ne možemo ih etnički definirati, možemo samo reći da su Indoeuropljani. Ova se struktura datira u srednje brončano doba, između 1600. i 1300. godine prije Krista, rekao je Munda, za HRT.
Je li megalitni krug služio za obrede ili kao kalendar?
Arheološka istraživanja provedena šezdesetih godina prošlog stoljeća otkrila su predmete koji bi mogli pomoći u razumijevanju namjene tog neobičnog spomenika. Pronađena je jedna mala keramička posuda, ulomak kremenog nožića i brojne kosti koza i ovaca, naveo je Munda.
Ti nalazi otvaraju mogućnost da su se na tom mjestu održavali obredi, možda povezani sa štovanjem Sunca ili drugih prirodnih pojava. Budući da je ulaz u megalitni krug bio smješten na sjevernoj strani, postoji i pretpostavka da je građevina mogla imati astronomsku funkciju, odnosno služiti kao svojevrstan kalendar. No za potvrdu takve teorije potrebna su dodatna istraživanja.
Ostali samo temelji
Tijekom više od tri tisućljeća velik dio kamene konstrukcije nestao je ili se urušio niz padinu. Danas su na izvornom lokalitetu sačuvani uglavnom temelji. Kako bi posjetitelji mogli bolje zamisliti nekadašnji izgled spomenika, u zvjezdarnici u Tičanu izrađen je model u prirodnoj veličini, koji je svake godine u lipnju dio programa Astrofesta.
Astronom i edukator Korado Korlević ističe da bi nova arheološka istraživanja mogla dati odgovore na pitanja o izvornoj namjeni megalitnog kruga.
– Dio kamenja otkotrljao se niz brdo, dio je pao. Mi smo napravili rekonstrukciju kao pozornicu za Astrofest, ali prava je priča da bi trebalo ponovno provesti istraživanje i odrediti stvarnu funkciju, vjerojatno kalendara – rekao je Korlević.
Zmajeve brazde i druge tajne Poreštine
Megalitni krug privlači i one koji ga povezuju s metafizičkim tumačenjima prirode. Prema jednom takvom vjerovanju, na tom se području križaju takozvane zmajeve brazde, zamišljeni energetski tokovi Zemlje. Redatelj i glazbenik Mladen Đaković jedan je od zagovornika takvog tumačenja.
– Kao što ljudsko tijelo ima svoje akupunkturne točke, tako i Zemlja ima svoje litopunkturne točke. Na ovom mjestu te se zmajeve brazde spajaju i križaju – smatra Đaković.
Riječ je, valja naglasiti, o metafizičkom vjerovanju, a ne o znanstveno potvrđenom objašnjenju funkcije nalazišta. U blizini Malog svetog Anđela nalaze se i brežuljci Mordela, Veliki sveti Anđeo i Picugi, na kojima su sačuvani tragovi prapovijesnih gradina.
Arheolozi se ipak nadaju da bi buduća istraživanja tog područja mogla rasvijetliti ne samo namjenu istarskog Stonehengea nego i način života njegovih graditelja.
J.T.
