Prema podacima iz službenih izvješća i Registra onečišćavanja okoliša (ROO), koje je obradio Morski.hr, stanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj pokazuje ozbiljne nedostatke, osobito u priobalju.
Svake godine institucije objavljuju opsežna izvješća o stanju okoliša, no ona ostaju uglavnom nepročitana od strane šire javnosti. Upravo zato, podaci o tome što se događa s vodom iz naših kućanstava rijetko dolaze u fokus, iako imaju izravan utjecaj na Jadransko more.
Problem počinje u svakodnevici — u vodi koja odlazi kroz odvode. U njoj se nalaze ostaci lijekova, deterdženata, kozmetike, ulja, mikroplastike i brojnih kemikalija. Dio te vode, prema podacima, u more odlazi s minimalnim ili bez ikakvog pročišćavanja.
Opterećenje Jadrana otpadnim vodama
Podaci iz 2021. godine pokazuju da se na Jadransko vodno područje ispušta 128 komunalnih ispusta, od kojih čak 91 završava izravno u moru. To znači da se gotovo 71% svih ispusta ulijeva u Jadran.
Zabrinjavajuće je da veliki dio tih ispusta nema odgovarajuće pročišćavanje: oko 29% otpadnih voda u more se ispušta potpuno neobrađeno, dok više od polovice prolazi samo kroz osnovnu mehaničku obradu.
Ukupno gledano, oko 80% ispusta koji završavaju u Jadranu nema biološki stupanj pročišćavanja. Time se u more godišnje ispuštaju milijuni kubika otpadnih voda, zajedno s velikim količinama suspendiranih tvari, dušika, fosfora i organskih spojeva, koji izravno doprinose eutrofikaciji — prekomjernom razvoju algi i smanjenju kisika u moru, piše Morski.hr
Priobalje pod dodatnim pritiskom
Na hrvatskom priobalju živi oko 1,2 milijuna stanovnika, no taj broj tijekom turističke sezone višestruko raste. U pojedinim razdobljima opterećenje infrastrukture može biti i tri do četiri puta veće od kapaciteta za koje su sustavi projektirani.
To dodatno opterećuje postojeće uređaje za pročišćavanje, posebno u turistički najopterećenijim područjima.
Europska direktiva o pročišćavanju otpadnih voda propisuje stroge rokove i standarde, uključujući obvezno sekundarno (biološko) pročišćavanje za veće aglomeracije, no brojna hrvatska naselja u priobalju još uvijek ne zadovoljavaju te uvjete.
Razlike u stupnjevima pročišćavanja
Stupanj obrade otpadnih voda ključan je za razumijevanje stvarnog utjecaja na more.
Osnovni ili prethodni tretman uklanja samo krupne nečistoće, dok i dalje ostavlja većinu kemijskog i mikrobiološkog onečišćenja.
Prvi stupanj pročišćavanja smanjuje dio suspendiranih tvari, ali i dalje ne uklanja većinu hranjivih tvari koje uzrokuju eutrofikaciju.
Tek drugi stupanj, odnosno biološka obrada, značajno smanjuje organsko opterećenje i mikrobiološko onečišćenje, no prema podacima, on se koristi u manjem dijelu sustava.
Treći stupanj, koji dodatno uklanja dušik i fosfor, u Hrvatskoj je i dalje rijetkost, iako je ključan za zaštitu osjetljivih morskih ekosustava.
Ekološki i društveni izazovi
Stručnjaci upozoravaju da Jadran, kao poluzatvoreno more, ima ograničenu sposobnost razgradnje onečišćenja. Dugoročno, to može dovesti do degradacije ekosustava, pojave štetnih algi i utjecaja na turizam i zdravlje stanovništva.
Osim izgradnje novih uređaja, sve veći izazov postaje i zbrinjavanje mulja koji nastaje tijekom pročišćavanja, a koji se ne smije ispuštati u more i zahtijeva dodatna rješenja u okviru kružnog gospodarenja otpadom.
