Hrvatska država raspolaže nizom reprezentativnih rezidencijalnih objekata na Brijunima, Hvaru i u Zagrebu, a pravo njihova korištenja imaju najviši državni dužnosnici, od predsjednika Republike i premijera do predsjednika Sabora, čelnih ljudi najviših sudova i glavnog državnog odvjetnika. Neke od tih vila desetljećima su povezane s odmorima hrvatskih državnika.
Iz društva Državne nekretnine, koje upravlja tim objektima, potvrdili su nam kako su rezidencijalni objekti na Brijunima i Hvaru funkcionalni, dok se zagrebačka Palača Pongratz u Visokoj 22 još uređuje nakon potresa. Istodobno su naglasili da nisu nadležni za određivanje korisnika, nego za tekuće i investicijsko održavanje objekata.
“Rezidencijalne objekte, uvjete i načine njihova korištenja utvrđuje odlukom Vlada Republike Hrvatske, pa je tako korištenje rezidencija kojima upravljaju Državne nekretnine d.o.o. propisano je i utvrđeno Odlukom o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu RH po kojoj prvenstveno pravo korištenja imaju visoki državni dužnosnici – predsjednik Republike, predsjednik Sabora, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda te glavni državni odvjetnik”, naveli su u odgovoru na naš upit.
Osam državnih rezidencija
Na popisu objekata kojima upravljaju Državne nekretnine nalazi se osam rezidencijalnih objekata. Na Brijunima su to Bijela vila, Vila Brijunka, Vila Jadranka i Vila Kaštel te objekti na otocima Vanga i Galija. Na Hvaru se nalazi Vila Kovač, dok je u Zagrebu riječ o Palači Pongratz u Visokoj 22.
Većina tih objekata ima i značajnu kulturno-povijesnu vrijednost. Kako su nam pojasnili iz Državnih nekretnina, pod zaštitom su spomenika kulture kao pojedinačna dobra ili zaštićene cjeline, s iznimkom objekta na Hvaru. Iako su brijunske i hvarska rezidencija funkcionalne, zagrebačka palača pretrpjela je velika oštećenja u potresu 2020. godine.
“Završena je konstruktivna i energetska obnova zgrade, a predstoji još završna faza uređenja rezidencije koja se odnosi na restauratorske radove i uređenje perivoja”, naveli su iz društva.
Tko sve može koristiti vile?
Prema Vladinoj odluci, prvenstveno pravo korištenja imaju predsjednik Republike, predsjednik Sabora, predsjednik Vlade, predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda te glavni državni odvjetnik. To znači da mogućnost korištenja državnih rezidencija nije rezervirana samo za predsjednika i premijera, nego obuhvaća i najviše pravosudne dužnosnike.
Osim domaćih dužnosnika, u rezidencijama mogu boraviti i strani državnici s pratnjom, i to na zahtjev domaćih dužnosnika koji imaju pravo korištenja. U iznimnim slučajevima korištenje se može odobriti i pravnim ili fizičkim osobama ako je riječ o događanjima koja promiču kulturne, znanstvene ili gospodarske interese Hrvatske.
Ipak, pravo korištenja ne znači da svaki od navedenih dužnosnika redovito boravi u tim objektima. Jedan od najpoznatijih primjera svakako je Zoran Milanović, koji je kao premijer ljetovao u Vili Kovač na Hvaru, a tu je rezidenciju koristio i nakon dolaska na Pantovčak.
Milanović na Hvaru, Plenković u Costabelli
Milanović je u Vili Kovač boravio i u kolovozu 2014. godine, kada je ondje proveo godišnji odmor od 4. do 17. kolovoza. Tadašnji medijski izvještaji navodili su da je bio jedini državni dužnosnik koji je tog ljeta koristio državnu rezidenciju za odmor. Vila Kovač pritom nije nepoznata hrvatskim predsjednicima. Koristio ju je i Stjepan Mesić, a povijesno je povezana i s Vladimirom Bakarićem, bliskim suradnikom Josipa Broza Tita.
S druge strane, Andrej Plenković svoje ljetne odmore provodi u Vili Costabella kod Rijeke. Iako je riječ o državnom objektu, Costabella nije među osam rezidencija kojima upravljaju Državne nekretnine i koje su navedene u Vladinoj odluci. Plenković je ondje ljetovao s obitelji i prethodnih godina, a mediji su je navodili kao njegovu tradicionalnu ljetnu destinaciju.
Zanimljiv je i slučaj glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, koji je 2025. godine ljetovao na Brijunima s obitelji i prijateljima. Iako nije službeno potvrđeno u kojoj je rezidenciji boravio, Turudić prema Vladinoj odluci ima pravo koristiti državne rezidencijalne objekte.
Brijuni su desetljećima bili odredište državnika
Državne vile na Brijunima imaju dugu povijest korištenja za odmor i protokolarne aktivnosti najviših državnih dužnosnika. Prije raspada Jugoslavije ondje je redovito boravio Josip Broz Tito, a nakon osamostaljenja Hrvatske Brijune je koristio i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
Njegovi nasljednici nastavili su koristiti otočje, a među njima se posebno ističe Stjepan Mesić, koji je boravio i na Brijunima i u Vili Kovač na Hvaru. Bijela vila pritom je bila važna i za službene susrete s inozemnim državnicima, pa se njezino korištenje ne može automatski povezivati s privatnim godišnjim odmorima.
Zanimljiv je i primjer bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Iako je boravila na Brijunima nije spavala u Bijeloj vili, nego u vojnom objektu u području Peneda. Sličnu razliku važno je imati na umu i kod drugih državnih dužnosnika jer boravak na Brijunima ne znači nužno i korištenje jedne od reprezentativnih rezidencija.
Srpski državnici ostaju bez rezidencija?
Pitanje korištenja državnih rezidencija nije aktualno samo u Hrvatskoj. U Srbiji bi Aleksandar Vučić, Ana Brnabić i Tomislav Nikolić nakon promjene vlasti mogli ostati bez prava na korištenje državnih vila u beogradskom naselju Dedinje. Prema pisanju tamošnjih medija, troje visokih dužnosnika bi moglo napustiti te objekte kada nove institucije preuzmu dužnost. Iznimka bi bila moguća ako sigurnosne službe procijene da im je ugrožena sigurnost, u kojem bi slučaju privremeno bili smješteni na drugoj, osiguranoj lokaciji.
Vučić formalno koristi Vilu Bokeljku u Tolstojevoj ulici, površine oko 1700 četvornih metara, koja služi za službene sastanke i prijeme stranih delegacija, a mediji su ranije pisali da u njoj ne stanuje. Brnabić od studenoga 2020. godine živi u takozvanoj Jovankinoj vili, površine oko 750 četvornih metara. Iako se u nju uselila kao premijerka, ostala je ondje i nakon što je postala predsjednica Narodne skupštine, a Vlada Srbije je 2024. izmijenila uredbu te objekt prenamijenila u reprezentativnu zgradu za potrebe predsjednika parlamenta.
Najduže se u državnoj rezidenciji zadržao bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, koji se u vilu u Užičkoj ulici 23 uselio nakon pobjede na predsjedničkim izborima 2012. godine. Mandat mu je završio 2017., no ondje je ostao nakon što je Vlada Srbije godinu dana kasnije objekt odredila za potrebe predsjednika Nacionalnog savjeta za koordinaciju suradnje s Rusijom i Kinom, funkcije koju obavlja upravo Nikolić. Hoće li nova vlast doista zatražiti iseljenje Vučića, Brnabić i Nikolića, zasad nije službeno potvrđeno, a konačna odluka ovisit će o potezima novih državnih institucija.
