Nedavno sam bio u Americi i Kanadi na Svjetskom nogometnom prvenstvu i imao sam prilike upoznati puno Hrvata koji su dolazili na utakmice, ali i onih koji žive tamo. U New Yorku sam upoznao IT stručnjaka i biznismena Tomislava Tipurića (40) koji se nedavno preselio iz Hrvatske u Ameriku i tamo otvorio tvrtku.
Tomislav je i edukator i programer, a certificiran je i ovlašten i kao službeni trener Googleovih i Microsoftovih servisa. Direktor je i suvlasnik tvrtke Nephos, a radi i kao inženjer i tehnički trener. Kaže da radi u grani IT-ja koja možda nije toliko popularna, ali je nišna – edukacija u IT-ju.
Nije li edukacija zapravo sada opet unosna, uz toliko novih AI alata?
Volim reći da smo mi sad nazad gdje smo bili početkom 90-ih godina kad su se prva računala pojavila na radnom mjestu i kad smo trebali ljude educirati kako koristiti operativni sustav, Windowse 3.1 pa Windows 95, Word, Excel… Sad smo ponovno u tom jednom ciklusu 30 godina kasnije zato što se pojavila nova tehnologija koja nije tu samo za nas inženjere, nego je tu za apsolutno svakoga. I mi moramo ponovno učiti krajnje korisnike kako koristiti novu tehnologiju i kako je primijeniti u svakodnevnom poslovanju. To je ono što ja danas radim. AI je s nama jako dugo vremena, ali nije se doticao krajnjeg korisnika. Danas, pak, svi znaju za ChatGPT i studeni 2022. kad je cijela priča krenula, tu su i Microsoftov Copilot, Googleov Gemini i danas najpopularniji je možda Anthropicov Claude, ali svaki mjesec se to mijenja. Mi stalno dobivamo nešto novo u AI svijetu i trebamo se snaći u svemu tome. Pomažemo krajnjim korisnicima kako da iskoriste AI u svom svakodnevnom životu i svom svakodnevnom poslovanju.
Koristimo li mnogi od nas danas AI krivo, odnosno da li nedovoljno iskorištavamo taj potencijal ili zapravo ovisiš koju plaćenu verziju čega koristiš?
Sve što ste spomenuli je jako točno. Ima dobrih, pozitivnih primjera gdje ljudi jako puno koriste AI i koriste ga na pravi način. Ima puno više negativnih primjera gdje ljudi jako puno koriste AI na krivi način i onda dobivamo raznorazne prijedloge korisničkih ugovora, prijedloge korisničkih ponuda koji ne postoje i nisu ni postojali. Jednostavno ih je AI halucinirao, ima toga jako puno u poslovnom svijetu.
Možete li istaknuti nekoliko primjera?
Recimo jedna je aviokompanija prepustila chatbotu da razgovara s korisnicima i onda je AI izmislio popust od 30 ili 40 posto na nekakav let. Taj popust nikad nije nitko odobrio, ali ga je kompanija na kraju morala dati. To je više ovako zabavan primjer koji nije bio strašna šteta, a mogla je biti. Ogromna šteta bio je Deloitteov ugovor s vladom Australije gdje su odlučili pripremiti kompletan strateški dokument za Australiju. Neki klinci unutar Deloittea su ga pripremali uz pomoć ChatGPT-ja. To nitko nije pročitao, to nitko nije pregledao.
Takav je dokument došao sa svim onim ChatGPT elementima ‘do you want me to do this’, s onim izmišljenim citatima i jako puno krivih detalja. Vrlo je jasno bilo da je riječ o nepročitanom AI generiranim dokumentu za kojeg je Deloitte uzeo veliki novac, 300.000 dolara. To su samo dva primjera, ja ih imam u svakodnevnom životu kad account menadžeri u kompanijama s kojima radim koji prodaju našu edukaciju jednostavno odluče poslati nešto korisniku što nitko nije pregledao, što ne postoji i onda dođu natrag meni, i kažu mi Tomislave sad bi trebalo napraviti ovu edukaciju, a ja moram to vratiti jer ovo što tu piše je neizvedivo jer je izmišljeno…
Je li onda danas AI van kontrole, čini mi se da tu ima ‘divljeg zapada’?
Sigurno ima ‘divljeg zapada’. Ne bih rekao da je totalno van kontrole zato što njegov utjecaj na ono što mi na kraju radimo još uvijek nije toliko velik. Ne kažem da neće doći, ali je njegova penetracija u stvarne odluke premala, izuzev ovih nekih sitnih primjera. Ljudi još uvijek uče, istražuju, traže gdje će biti najbolja AI priča i najbolji scenarij. Danas su AI agenti jedna bitna tema, ali su totalno na krivi način predstavljeni široj javnosti. Stvara se dojam da su to autonomni agenti koji mogu sami preuzeti kontrolu nad ne znam ni ja čim, zamijeniti čovjeka, shvatiti da im čovjek više nije potreban i jednostavno sve ugasiti kako bi bilo u nekom Terminatoru ili nekom drugom hollywoodskom filmu. To nije istina. Ljudi nisu svjesni da su AI agenti zapravo aplikacije.
To su aplikacije koje umjesto uputa koje smo prije davali s nekakvom programskom logikom sada imaju upute koje primaju od velikog jezičnog modela koji priča prirodnim jezikom. A taj jezični model je ništa drugo nego skup vjerojatnosti da određena riječ ide nakon određenog seta riječi. Ti naši agenti mogu svašta nešto automatizirati, ali onog trenutka kad ja kažem, stop – agent više ne radi ništa. Svi danas imaju laptope, a na svakom laptopu se paralelno u ovom trenutku vrti nekih 200 do 300 pozadinskih autonomnih servisa o kojima mi apsolutno ništa ne znamo. A što se sa svakim od tih servisa dogodi kad ugasimo laptop – ugašeni su i ne rade ništa.
Rekao bih da je ipak razlika hoćete li pitati ChatGPT zašto imate muka u ljubavnoj vezi do onoga gdje ćete staviti više agenata da se u vaše ime predstavljaju u mailu?
Da, ali ta autonomija koju on ima je autonomija koju ste mu vi dali. Nije autonomija koju je uzeo sam i nema načina da je uzme sam. Nisam spreman prepustiti svoju cijelu mail komunikaciju agentima.
Znači ne koristite AI agente?
Koristim agente za neke stvari, svi koristimo agente, ChatGPT danas je agent bez obzira na to što ga mi tako ne percipiramo. On je agentska aplikacija. Kad mi pošaljemo ‘prompt’ tamo se cijelo vrijeme nešto vrti. Kad trebam nešto kodirati koristim GitHub copilot uz pomoć Claudea gdje agent piše kod, a ja samo provjeravam što se događa na određenim promjenama. Koristim AI alate u pripremi prijedloga edukacija koje radim na temelju svojih nekakvih zabilješki koje napravim na sastanku s korisnikom. Ne pišem više ja onaj finalni lijepi dokument ponude koji ću poslati. Nema potrebe za tim. Imam svoje zabilješke koje su moje znanje i iskustvo i moje ideje. To dam agentu, a on pripremi finalnu ponudu koja lijepo izgleda. Pročitam dokument i provjerim da je sve u redu, ali ne bih nikada prepustio agentu ‘evo sad napravi ovu ponudu i automatski pošalji korisniku’. To mislim da nije dobra opcija i mislim da to ne bismo trebali raditi.
Ali, mnogi govore da stižu baš alati gdje se možete osloniti na te AI agente da odrađuju dosadne i ponavljajuće stvari. Trebamo li onda AI agenta koji će nadzirati drugog agenta?
Tehnički to već danas radimo. Imamo agente koji su revizori drugih agenata. Ne govorim da agenti ne mogu zamijeniti neke stvari koje mi danas radimo. Ali, evo jedan tipičan primjer, dolazi vam poziv na sastanak u inbox i dolazi vam mail od klijenta u inbox. Ja sam sasvim OK da ovaj poziv na sastanak moj agent automatski prihvati ako vidi slobodnu rupu u mom kalendaru jer ja održavam svoj kalendar i nemam nikakav problem da automatski prihvatim poziv na sastanak, ali imam problem da automatski odgovori na mail klijentu jer tu nisam 100 posto siguran. Nije mi baš okej da proba odgovoriti na mail klijentu. U redu mi je da ga napiše i da ga stavi u draftove ili da mi iskoči neka notifikacija, da kaže ‘e pripremio sam mail, hajde ga samo pročitaj i odobri’.
Koliko su vam AI alati ubrzali pisanje koda?
Došli smo već do toga da nema nikakvog smisla da radim neke stvari bez AI-ja jer bi to jednostavno koštalo previše, a nije to vrijedno jer to nije produkcijski softver. Meni je AI nezamjenjiv alat za kodiranje. Softverska industrija danas prolazi kroz tu cijelu revoluciju i ima nekoliko stvari koje smo svi mi primijetili koji smo bliski softverskoj industriji. Recimo, količina koda koja se danas napiše za isti zadatak je osam puta veća nego prije korištenja AI-a.
Je li to nužno?
Naravno da nije nužno, ali to je kako AI radi. Vaš AI će izgenerirati isti kôd koji će napraviti moj AI, a zapravo dupliciramo kod. Nije bilo potrebe za tim, mogli smo se samo dogovoriti. Dakle, generiramo osam puta više koda. Količina grešaka, količina bugova je jako povećana, čak 30-40 posto timova prijavljuje više bugove nego prije. A 20-30 posto timova prijavljuje više sigurnosnih rupa nego prije.
Znači AI nije zamijenio programere, ali im je spustio zvjezdani status? Developeri su postajali rock zvijezde.
Mislim da je to očito. Pitanje je zašto je to ikad i bio zvjezdani status? Eksplozija zahtjeva za razvojem softvera je proizvela toliko novih tvrtki, mi smo to famozno zvali “body shopovi”. U Hrvatskoj osnuješ tvrtku, zaposliš 30-40 inženjera i sve što radiš samo ih daš da nekome vani razvijaju softver. Ima pozitivnih primjera kod nas, Infinum i Five nisu tako radili. Oni su formirali cijele produkte za vanjskog klijenta i to su prodavali. Imali smo hrpu agencija i to je moralo stati, danas ih više nemamo. Bili smo mala Indija s malo drugačijom kulturom koja je bliža zapadnom svijetu. Da nije došao AI, došlo bi nešto drugo jer ta hiperprodukcija developera koji su de facto ljudi koji su naučili pisati kod, a ne inženjeri, morala je stati. Prije 20 godine i više kad si završio FER znao si pisati kod, ali to je bio samo jedan od skillova.
To su ljudi koji su razumjeli arhitekturu informacijskih sustava, razumjeli poslovni kontekst, razumjeli su etičnost u inženjerstvu i jako puno toga. Ali, mi smo onda najednom počeli stvarati ljude koji isključivo znaju pisati kôd i to je to. Oni ne znaju ništa drugo raditi. E, takvi ljudi su danas u problemu i takvi ljudi su izgubili svoj status jer sve što su znali raditi je kucati kod. Ne mogu reći da mi je drago zbog svih tih ljudi koji će sad morati promijeniti svoje karijere. Ali drago mi je što naša industrija dobiva na vrijednosti. Neće nam trebati milijuni developera. Ali oni ljudi koji se žele baviti “pravim” IT-jem i dalje imaju budućnost i nema nikakvog razloga da se boje za svoje poslove.
Što pitati AI i na koji način, koje greške kao korisnici radimo?
Prvi savjet je ako želite koristiti AI – plati AI, nemojte koristiti besplatne alate. Svi besplatni alati imaju jednu zajedničku točku, a to je da imaju pravo sve vaše informacije koristiti za treniranje budućih verzija modela. Ima ih već za 10 dolara mjesečno. Ako to platiš, taj ugovor im brani da koriste tvoje podatke za treniranje budućih verzija. Nakon što odabereš koji ti je alat najdraži, onda treba razmišljati prije svega o tome da to nije tražilica. To nije Google search, nema kratkih promptova u smislu upisat ću dvije riječi i očekujem da ću dobiti nekakav rezultat.
Ali, to nam mobiteli serviraju. Više ne ideš na Google Search, nego ti Gemini izbaci kratki tekst, a ne link.
I to je u redu. I nije nikakav problem što ljudi žele koristiti AI za pretraživanje, ali moramo shvatiti da ga ne možemo pitati stvari na način na koji smo to radili prije. Morate postaviti pitanje ljudskim jezikom i uključiti određene primjere. Upisujem točno što želim, želim kratki opis koji neće imati više od 200 riječi, želim pregled treninga koji će imati doslovce natuknice, a ne pune rečenice, da želim da cijela priča završi s ishodima učenja. Želim tablicu s agendom cijele edukacije. Kad to sve definiram, točno dobijem takav format na kraju. Taj pristup se zove ‘prompt inženjerstvo’. Pomaže da AI alatu dodijeliš ulogu, recimo, ako radiš nešto za marketing, kažeš mu: ti trenutačno funkcioniraš kao marketinški asistent, i od tog trenutka njegov model će znati što to znači, zato što je treniran na petabajtima podataka. On zna što marketinški asistent radi. Ono što funkcionira su i kratke rečenice, a ne kompliciranje i izbjegavanje žargona. Žargon nije nešto što LLM-ovi baš najbolje razumiju, mogu dvojako shvatiti pa ćeš dobiti totalno krivi rezultat, odnosno odgovor. Ne razumiju sarkazam, ne razumiju žargon, ne razumiju te neke elemente kolokvijalnog ljudskog jezika.
Je li onda danas pisanje promptova novo hit radno mjesto?
Mislim da se to malo pretjerano pozicioniralo. Prompt inženjeri smo svi mi. Tko god koristi AI morat će naučiti kako promptati. Doslovce sam prije sat vremena držao edukaciju za ekipu kako to raditi i nema tu unikatnog odgovora. Malo definiraj ovaj format, role i što hoćeš, ostalo doslovce probaj i vidi što radi za tebe i sasvim je u redu postavljati potpitanja. Ne mora ta uputa biti savršena od početka. Ne treba od toga raditi veliki bauk. Ono što je bitno kada ljude učiš kako to raditi jest da koristiš njihove primjere. Ne možeš ti čovjeka koji je financijski analitičar učiti s primjerima promptova za marketing.
U IT industriji se može raditi bilo gdje u svijetu pa i iz Hrvatske, zašto ste se odlučili za odlazak van Hrvatske i to baš u Ameriku i New York?
Moguće je već dugo godina raditi od bilo gdje za bilo kuda. Stvar je samo u tome što moj posao jest specifičan, moram raditi u onoj vremenskoj zoni u kojoj su moji korisnici. Ne mogu ja raditi ujutro, a onda nešto isporučiti navečer. Vezan sam za ovu američku vremensku zonu, a raditi tu zonu iz Hrvatske znači da ti zapravo više nemaš privatni život jer dok ti imaš slobodno vrijeme, svi su na poslu, a kad su svi slobodni ti radiš. Osim vikenda ti zapravo nemaš ništa drugo. Ja bih radio doslovce od 15 sati popodne do ponoći ili jedan ujutro, ovisno koju vremensku zonu pokrivam. Druga stvar koja je bitna što Amerika jako cijeni poslodavce i osnivače tvrtki koji su spremni doći i provesti neko vrijeme ovdje i to se vrlo brzo vidjelo i odmah se drugačije odnose prema tebi. Lakše je dobiti posao. Prisutan si, ako netko kaže mogu li doći u Kaliforniju u nedjelju – mogu, a da sam u Zagrebu, možda mogu, a možda ne mogu. Svakako je jednostavnije kad si ovdje.
AI boom još uvijek toliko raste?
Da. Sve te velike AI kompanije koje smo spominjali su ovdje OpenAI, Microsoft, Google, Anthropic. Trenutačno je Amerika i dalje centar AI svijeta. Zašto New York? Zato što je to za mene osobno bila jedina opcija. Nisam morao biti tu, klijenti su mi raspršeni po cijeloj Americi. U New York dolazim od 2016, u Ameriku od 2010. Prvi put kad sam došao u New York sam se zaljubio u grad i bilo je to prvi puta da sam negdje bio vani i da sam rekao OK, ja bih volio ovdje živjeti. Bio sam u Orlandu, Seattleu, Chicagu, ali ništa me nije bilo toliko privuklo kao New York.
Vodili ste tvrtku i u Hrvatskoj i sada u Americi, kako biste usporedili vođenje biznisa.
Da, Nephos inc. je ovdje. Otvorio sam tvrtku u dva dana, a može se i u jedno popodne. Trebaš doći do bankovnog računa i do nekih drugih stvari, mi smo htjeli napraviti priču kako treba. Ako hoćeš otvoriti firmu u Delawareu sve što trebaš je pronaći nekoga tko će ti biti partner koji ima social security broj. Ima nekih stvari koje su malo kompliciranije nego kod nas, a ima drugih stvari koje su totalno jednostavne.
