Priča koja je počela konferencijom u središtu Zagreba sada prerasta u novi politički sukob koji se širi izvan granica Hrvatske, a reakcije iz Bosne i Hercegovine ne prestaju. Nakon što je na zagrebačkom TradFestu otvorena tema o potrebi trećeg hrvatskog entiteta i predstavljena karta moguće teritorijalne reorganizacije BiH, uslijedile su oštre reakcije iz Sarajeva, uključujući i prosvjednu notu Ministarstva vanjskih poslova BiH.
U toj noti izražena je zabrinutost zbog poruka koje, kako navode, impliciraju promjene ustavnog uređenja BiH te se ocjenjuju nedopustivima i protivnima teritorijalnom integritetu države. Dodatno su poručili kako takve inicijative ne doprinose dobrosusjedskim odnosima niti međusobnom povjerenju.
Rasprava se rasplamsala nakon što je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio institucionalnu reakciju, dok su pojedini političari upozorili na moguće posljedice ovakvih ideja. No s druge strane, stižu i potpuno drugačije interpretacije.
Za Dnevno.hr oglasio se predsjednik Hrvatske seljačke stranke u BiH i član Predsjedništva HNS-a Marko Karamatić koji na cijelu situaciju gleda iz posve drugačije perspektive. “Kao i obično, Bošnjaci histeriziraju. BiH kao takva ne može poslati prosvjednu notu jer vanjsku politiku vodi Predsjedništvo, a ono se nije oglasilo. Ministar ima zamjenika iz redova HDZ-a koji se nije usuglasio, tako da je to prosvjed jednog čovjeka.”
U nastavku ističe kako, prema njegovom mišljenju, problem nije u samoj raspravi, nego u reakcijama koje ona izaziva. “Stvar je da bošnjačka politika histerizira na svaki spomen bilo kakve revizije Daytona, a činjenica je da ovakva BiH ne funkcionira. A već ako zagovaraju građansku Bosnu, jedini put prema tome bila bi tri entiteta. A vrlo slično ovoj karti koja se pojavila je po područjima koje pokrivaju elektroprivrede.”
Posebno se osvrnuo i na širi geopolitički kontekst te moguće promjene koje bi mogle utjecati na budućnost BiH. “S dolaskom Trumpa pao je svjetski poredak kakav poznajemo, a Dayton je toliko arhaičan da ga je vrijeme pregazilo. Mislim da je svima jasno da zemlja koja ima maksimalno dva milijuna stanovnika jednostavno ne može imati 140 premijera i ministara.”
Karamatić pritom slikovito opisuje razmjere političkog sustava u BiH. “Kad biste od Brčkog do Neuma posložili premijere i ministre, svakih dva kilometra imali biste jednog.” Dodaje kako trenutačno stanje ne zadovoljava nijednu stranu.
Nema zadovoljnih
“S ovakvim uređenjem BiH nitko nije zadovoljan. Bošnjaci se kunu u ljubav prema BiH, a navijaju za svoju reprezentaciju mašući zastavama Armije BiH. Srbi se ni ne pojavljuju na utakmicama i to dovoljno govori.”
Govoreći o mogućim rješenjima, podsjetio je i na povijesne primjere. “O takvim stvarima se odlučivalo u Londonu, Daytonu, na Jalti. Očito je opet vrijeme da se odredi neko novo mjesto za dogovor. Jer ovo predstavlja problem i Europi, budući da se BiH nalazi u njezinu srcu.”
Na kraju je otvorio i pitanje alternativnih scenarija. “Ako se ne može naći rješenje da se dogovorimo, onda se treba razići kao ljudi, kao što su to napravili Slovaci i Česi.” Ova izjava dodatno je pojačala ionako napetu raspravu koja se vodi nakon zagrebačkog skupa, na kojem su sudionici tvrdili da ideja trećeg entiteta nije pokušaj razbijanja države, nego model za postizanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda. S druge strane, bošnjački politički vrh u BiH i njihova javnost takve ideje vide kao izravan udar na ustavni poredak i teritorijalni integritet zemlje.
#BREAKING At the TradFest conference in Zagreb, Croatia, a map of proposed territorial divisions of Bosnia and Herzegovina was presented, suggesting a reorganization into three republics: a Serb Republic (Republic of Srpska), a Croat Republic, and a Bosniak Muslim republic. pic.twitter.com/aOIJ5d3ca7
— The National Independent (@NationalIndNews) April 25, 2026
U cijelu raspravu uključili su se i brojni političari, analitičari i predstavnici institucija. Sve to pokazuje koliko je pitanje budućeg ustroja BiH i dalje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u regiji koje i dalje izaziva snažne i podijeljene reakcije.
Ranije smo pisali kako se počelo kuhati oko trećeg entiteta nakon povratka Trumpa u Bijelu kuću. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i dugogodišnji politički predstavnik Hrvata, rekao je nedavno kako je vrijeme da zemlja napreduje prema europskom modelu. “Daytonski sporazum je, uz sve svoje nesavršenosti, donio mir koji imamo i trideset godina poslije. Sada je vrijeme za europsku Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Čović studentima na Sveučilištu u Mostaru tijekom predavanja o ’30 godina nesavršenog dejtonskog putovanja’.
Prema njegovim riječima, Dayton je stvorio paralelni sustav vlasti i instituta međunarodnih predstavnika koji su kontrolirali gotovo sve razine vlasti. “Imamo osmog visokog predstavnika u BiH i više od 900 odluka koje pokušavaju objasniti što je duh Daytona”, rekao je Čović. Lider HDZ-a BiH naglasio je kako ne bi volio da i dalje netko izvana odlučuje o Bosni i Hercegovini jer domaći političari nisu u stanju pronaći rješenje. Na izjave Čovića reagirao je član Predsjedništva HNS-a Mario Karamatić koji je tada za naš portal rekao: “Program hercegbosanske četvorke, odnosno alternativa prema HDZ-u, otprilike je treći entitet. Čovićeve izjave podsjećaju na tonski zapis gdje je govorio da želi treći entitet, ali do sada ga nije dobio. On je posljednja osoba koja to želi od Hrvata u BiH”, rekao je Karamatić.
Poseban trenutak
Dodao je da trenutak ipak može biti povoljan za promjenu izbornog sustava. “Geopolitički i politički situacija je idealna za promjenu izbornog sustava prema nekom trećem entitetu.” Karamatić je naglasio da bi pokretanje procesa trebalo ići preko Hrvatske kao jednog od potpisnika Daytonskog sporazuma, jer BiH sama ne bi odobrila takvu inicijativu.
“Hrvatska bi trebala pokrenuti proces pred Međunarodnim sudom jer gospodin Čović blokira bilo kakav pomak u BiH“, dodao je. Čović je također istaknuo kako se moraju stvoriti dovoljno kapaciteta za donošenje odluka u zemlji. “Samo kad imamo funkcionalne institucije, možemo donositi odluke koje vode naprijed.”
On je podsjetio na institucionalne izazove: “Imamo savjetnike, međunarodne predstavnike i kompliciranu hijerarhiju koja otežava upravljanje zemljom.” Lider HDZ-a BiH smatra da je ključno osigurati stabilnost i jednakopravnost svih konstitutivnih naroda. “Sve odluke moraju biti u skladu s zakonima i ustavom kako bi se izbjegle diskriminacije ili favoriziranja bilo koga.”
Osim toga, predstavnici Hrvata bili su i kod predsjednika Zorana Milanovića. Okupili su se tada bez HDZ-a BiH, a održao se sastanak kako bi raspravili stanje u zemlji i moguće prijedloge promjena. Tema razgovora bila je položaj Hrvata u BiH i potencijal za promjene izbornog sustava. Naši izvori otkrivaju da Milanović prema Hrvatima iz BiH pokazuje iznimno otvoren stav. Njegova nekadašnja odluka da odlikuje generala Ante Zorislava Rose, ratnog zapovjednika HVO-a, signalizira prepoznavanje njihovih doprinosa i povijesnog značaja. Time je, kako ističu naši sugovornici, jasno stao na stranu interesa hrvatskog naroda u BiH, pokazujući kontinuitet podrške koja nadilazi stranačke razlike i trenutne političke prepreke.
Karamatić nam je pojasnio kako su predstavnici hrvatskih stranaka detaljno informirali Milanovića o političkoj situaciji u BiH: “Mi smo gospodinu Milanoviću opisali političku situaciju u BiH i položaj Hrvata te mu pokazali osnove ideje programa, iako ni sami još nismo sve usuglasili, kako bi predsjednik dobio informacije iz prve ruke, a ne da ih sazna iz medija. Predsjednik je odlikovao mog ratnog zapovjednika Zorislava Antu Rosu, generala, što pokazuje da ima otvoreno srce prema Hrvatima iz BiH.
Ako se vratimo u prošlost, Milanović je odlikovao postrojbe koje nije niti Tuđman, tako da je, kao prvi predsjednik, izjednačio HVO i HV. Drugog predsjednika osim Milanovića danas nemamo; Komšić u tom smislu ne može biti alternativa. Milanović je vrlo dobro upoznat s ovim pitanjima”, rekao nam je i najavio kako se sve više kockica slaže u smjeru pripreme tektonskih promjena za BiH Hrvate…
