Vijest, koja samo potvrđuje u koliko se složenoj situaciji nalazi Europske unija zbog nužnosti dosljedne provedbe ranije usvojenih obveza koje si je sama nametnula, o kontinuiranom jačanju proturuskih sankcija redovitim usvajanjem novih i novih paketa s ciljem slabljenja ruskog ratnog stroja nakon invazije Moskve na Ukrajinu.
Za Bruxelles, ovotjedni dogovor o novom paketu sankcija protiv Rusije označava još jednu prekretnicu u zajedničkom naporu da se potkopa ekonomski motor koji održava rusku potpunu invaziju na Ukrajinu.
„U vrijeme kada Ukrajina jača vojni zamah, naše sankcije i dalje slabe ekonomske temelje ruskih ratnih napora“, rekla je slavodobitno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
„Udaramo Putina tamo gdje ga najviše boli: prekidamo financijske pojaseve na koje se oslanja kako bi održao svoj rat“, dodala je visoka predstavnica Kaja Kallas.
No sporazum – i, možda još više otkrivajuće, napeti pregovori koji su u njegovu pozadini – otkrili su sve veće pukotine u političkom jedinstvu koje podupire najambiciozniji režim sankcija u povijesti EU. Također je pokrenulo šira pitanja o tome koliko su boli države članice, koje su sada u petoj godini rata, spremne podnijeti kako bi nastavile vršiti pritisak na Kremlj.
O tome, u petak, 24. srpnja, piše Euronews.
EU dogovorio novi paket sankcija protiv Rusije
Grčki veto
Za Grčku, taj prag čini se pomorski promet. Ta je sredozemna zemlja dom najveće svjetske trgovačke flote, pa je iskoristila svoj veto kako bi prisilila države članice da ne usvoje potpunu zabranu ruskog LNG-a, dopuštajući brodarske usluge izvan tržišta EU-a da se nastave i nakon isteka roka od 1. siječnja 2027.
Veleposlanici su se isprva opirali ponovnom otvaranju zakona koji je već jednoglasno usvojen. Neki su taj potez vidjeli kao potaknut trgovinskim interesima, naglašavajući istaknutu ulogu Dynagasa, velike grčke brodarske tvrtke uključene u prijevoz ruskog LNG-a.
Činjenica da su i grčka vlada i Dynagas lobirali za izuzeće koristeći gotovo identične argumente nije prošla neprimijećeno.
Usprkos negativnim reakcijama, Atena je ostala pri svome i čvrsto zadržala pravo veta sve dok ostale države članice, suočene s nerješivom pat-pozicijom, nisu nevoljko pristale odobriti odstupanje. Kao rezultat toga, transport ruskog LNG-a klijentima izvan EU bit će dopušten u doglednoj budućnosti – pod određenim uvjetima.
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard dala je oduška svojoj frustraciji.
„Prihodi od energije su srž ruskog financiranja rata, a troškovi za Europu su blijedi u usporedbi s cijenom koju ukrajinski narod plaća svaki dan“, rekla je lokalnim medijima u ne baš suptilnom prijekoru.
EU ipak ublažava pravila oko naplate emisija stakleničkih plinova
Ali Grčka nije bila jedina koja je koristila svoj utjecaj
Bugarska je, pod novom vladom premijera Rumena Radeva, javno zaprijetila vetom na cijeli paket ukoliko se patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, i osnivač Lukoila Vagit Alekperov ne uklone s predložene crne liste. Oba imena su na kraju odbačena sa spiska.
Portugal i Njemačka također su se usprotivili ograničenjima ruskog bakalara, upozoravajući na potencijalne poremećaje u njihovim domaćim industrijama. Nakon nekoliko krugova konzultacija, mjere u ribarstvu su ukinute.
Francuska i Italija protivile su se prijedlogu da se ruskim vojnicima ograniči pristup Schengenskom prostoru. Zabrana ulaska više je puta ublažena, te je na kraju postala “pravna osnova” s malim praktičnim utjecajem.
U međuvremenu, Austrija je ostvarila političku pobjedu nakon što su se države članice složile razmotriti njezin sporni zahtjev za ukidanje sankcija Rasperiji, tvrtki na crnoj listi, kako bi se nadoknadio gubitak od 2,1 milijarde eura koji je Raiffeisen Bank International pretrpio u Rusiji.
Za razliku od prošle godine, kada je peticija u potpunosti odbijena, ovaj put su veleposlanici EU-a, osjetivši još jedan veto, obećali Austriji da će pronaći rješenje u kasnijoj fazi.
Veleposlanici EU-a nisu se uspjeli dogovoriti o novom paketu proturuskih sankcija
Sve je teže pronaći zajednički jezik
Diplomati priznaju da je, unatoč unutarnjim napetostima, EU nastavila odobravati uzastopne runde sankcija protiv Rusije, prekidajući desetljeća trgovinskih i investicijskih veza s najvećim susjedom.
Svaka nova sankcija nosi posljedice u stvarnom svijetu, potičući ministarstva da procjene ekonomski utjecaj. U ranim fazama rata, prag boli bio je dovoljno visok da kompromis bude relativno jednostavan. Više od četiri godine kasnije, bez kraja na vidiku, nacionalne interese sve je teže pomiriti.
„Sve je teže pronaći zajednički jezik. To smo vidjeli ovog tjedna“, rekao je diplomat za Euronews, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Europska komisija, od koje se očekuje da procijeni političko raspoloženje prije podnošenja prijedloga, također se suočava s sve većim nadzorom.
Započelo je ciljajući na najočitije sektore, posebno bankarstvo i energetiku. Ali nakon rekordnog broja paketa sankcija, svježe ideje postaju sve rjeđe.
„Komisiji nestaje opcija što uključiti“, rekao je drugi diplomat. „Mora postati kreativnija, a svaki paket je složeniji i pregovori o njemu traju dulje.“
Kako bi izbjegli sve zategnutije pregovore, neki dužnosnici i diplomati preferiraju usvajanje mjera na kontinuiranoj osnovi, umjesto njihovog grupiranja u velike pakete sankcija. Taj se pristup već koristi za stavljanje na crnu listu plovila povezanih s ruskom tajnom flotom.
Unatoč tome, jednoglasnost ostaje krajnja prepreka, ostavljajući nacionalnim interesima da diktiraju rezultat.
Kako to? Ruski prihodi od nafte i plina mogli bi porasti za 60% u srpnju
