Dio energetskih stručnjaka smatra spornom odluku Vlade kojom je premijer Andrej Plenković 8. siječnja odlučio dvije ugašene termoelektrane – onu u Sisku i termoelektranu na mazut u Rijeci – besplatno prepustiti privatnoj ukrajinskoj energetskoj tvrtki DTEK.
Zbog prodora hladnog vala i niskih temperatura koje u prvoj polovini siječnja vladaju područjem istočne i jugoistočne Europe, cijene megavatsata električne energije na europskom spot tržištu na dnevnoj bazi dvostruko su veće od uobičajenih, a po tim ih cijenama kupuje i Hrvatska elektroprivreda kako bi nadomjestila nedostajuće količine energije za domaće tržište. Budući da se još uvijek dobar dio Dalmacije grije na struju, potrošnja električne energije posljednja dva tjedna drastično raste pa se nedostajuće količine električne energije koje hrvatski elektroenergetski sustav nije u stanju sam proizvesti pojačano uvoze iz europske elektroenergetske mreže i to po cijenama značajno višim od uobičajenih, napominje Nacional.
– Ovisnost Hrvatske u uvozu struje koji u pojedinim dijelovima godine zadovoljava i do 40 posto domaćih potreba za energijom, direktna je posljedica dugogodišnjeg izbjegavanja HEP-a da ulaže u gradnju stalnih i stabilnih izvora energije poput termoelektrana na plin ili nuklearnih elektrana koje, za razliku od obnovljivih izvora, ne ovise o vremenskim uvjetima – pišu u Nacionalu i dodaju kako je u ovakvim uvjetima premijer Andrej Plenković na sjednici održanoj 8. siječnja donio odluku da dvije ugašene termoelektrane – onu u Sisku koja ne radi već nekoliko godina, te termoelektranu na mazut u Rijeci – besplatno prepuste privatnoj ukrajinskoj energetskoj tvrtki DTEK. Tvrtka DTEK dio je poslovne korporacije System Capital Management (SCM Holdings) iza koje stoji ukrajinski oligarh i multimilijarder Rinat Leonidovič Ahmetov.
Vlada se pravda da su obje elektrane već zastarjele i pripremljene za dekomisiju, no elektroenergetski stručnjak s kojim je Nacional razgovarao, a koji je želio ostati anoniman, izričito tvrdi da je barem jedna od tih dviju elektrana, ona u Rijeci instalirane snage 320 megavata (MW), uz servis i tehničke preinake koje bi joj omogućile korištenje plina umjesto mazuta mogla biti uključena u proizvodnju kao rezervni izvor energije koji bi uskakao u mrežu po potrebi, čime bi se donekle smanjila potreba za uvozom.
J.T.
