Politička situacija u Srbiji ulazi u novu i neizvjesnu fazu nakon što je Aleksandar Vučić podnio ostavku na mjesto predsjednika države, a istodobno nastavio političku kampanju s ciljem povratka na premijersku funkciju. Parlamentarni izbori zakazani su za 25. listopada, dok bi predsjednički izbori trebali biti održani najkasnije krajem prosinca.
Vučić je ostavku podnio 27. rujna, a dan kasnije dužnost predsjednice Srbije preuzela je predsjednica Skupštine Ana Brnabić. Prema Zakonu o predsjedniku, Brnabić na toj funkciji može ostati najviše tri mjeseca, što otvara put prema novim predsjedničkim izborima.
Bivši predsjednik, međutim, nije napustio političku scenu. Kao nositelj izborne liste Srpske napredne stranke (SNS) i njezinih koalicijskih partnera odmah je nastavio predizbornu kampanju. Njegov je cilj ponovno postati premijer Srbije, nakon što je tu dužnost već obnašao između 2014. i 2016. godine.
‘Vučić bi mogao pokušati dodatno zaoštriti političku situaciju’
Iako je dio javnosti njegovu ostavku protumačio kao politički udarac, politolog Nikola Parun smatra da se time u stvarnosti nije mnogo toga promijenilo: “Vučić u kampanji neće sudjelovati kao običan građanin, jer on to nije. On pod kontrolom drži svu moć u ovoj državi i ništa, osim jednog ureda, neće izgubiti činjenicom da se sklonio s funkcije predsjednika”, kaže Parun za DW.
Vučić je u međuvremenu poručio da mu je nakon odlaska s predsjedničke funkcije lakše jer može govoriti „slobodno i bez suzdržavanja”. Politički konzultant Dušan Milenković pritom smatra da bi njegova kampanja trebala biti opreznija.
“U tom smislu bih se začudio da on osobno poveća razinu agresije, jer svako povećanje izlaznosti njima smanjuje šanse za ostanak na vlasti”, smatra Milenković. Parun, međutim, ne isključuje mogućnost oštrije kampanje i smatra da bi Vučić mogao pokušati dodatno zaoštriti političku situaciju: “Iako bi mu bilo najracionalnije da do kraja kampanje šuti i razbacuje se novcem poreznih obveznika, što na socijalna davanja, što na infrastrukturu, kako ne bi razjario drugu stranu, očekujem da će učiniti sve suprotno. Takvog je karaktera. Tragat će i za incidentom, a sve što mu treba je smanjiti motiviranost, posljedično i izlaznost svojih suparnika. Sve drugo bi me iznenadilo”, kaže Parun.
Pomilovanja izazvala reakcije
Jedan od poteza koje je Vučić povukao neposredno prije odlaska s predsjedničke funkcije bilo je pomilovanje, odnosno abolicija 49 osoba. Među njima je 12 novosadskih aktivista optuženih za pokušaj rušenja ustavnog poretka, dok je pomilovano i 11 osoba koje su, prema Vučićevim riječima, sudjelovale u incidentima protiv prosvjednika. Novosadski aktivisti odbili su prihvatiti odluku o pomilovanju, tvrdeći da je protiv njih bio vođen montirani politički proces.
Parun Vučićev potez opisuje kao „pokazivanje blagosti iz pozicije moći”.
“Ako postoji sumnja da su htjeli rušiti državu, nema razloga da ih pomiluje. Ako te sumnje nema, nije bilo razloga da budu na tjeralici. Sada je pravo pitanje – jesu li bili nepravedno na tjeralici ili je pomilovao teroriste?”, kaže Parun i dodaje da je u sjeni te odluke i „pomilovanje još 11 dokazanih nasilnika s njegove strane”.
Strah od nereda nakon izbora
Uoči ostavke Vučić je rekao da će priznati rezultate parlamentarnih izbora, bez obzira na njihov ishod. Istodobno je izrazio zabrinutost zbog informacija o mogućim nemirima tijekom izborne noći te poručio da će nadležne službe “obaviti posao kako treba”.
Milenković takvu izjavu smatra dijelom uobičajene političke komunikacije vladajuće stranke. “Oni najavljuju reakcije naroda na poteze koje planiraju napraviti – kao kad bi vam razbojnik rekao da ima informacije da će ga policija uhititi krajem listopada, a on sam planira opljačkati banku u tom razdoblju”, kaže politički konzultant.
Parun pak smatra da bi izborna noć mogla biti posebno napeta ako razlika između izbornih rezultata bude mala. “Sve su šanse da će tako i biti. Jedino što je nepoznato je – u čiju korist. Ono što je izvjesno je da će u prvih sat vremena on izaći s prvim rezultatima i proglašenom pobjedom. Od tog momenta očekujem krizu u kojoj će svoju šansu tražiti najprije on, ali i ostale zainteresirane strane i službe”, kaže politolog.
Izbori donose novu političku dinamiku
Govoreći o izbornim mogućnostima SNS-a, studentske liste i oporbenih stranaka, Milenković navodi da dosadašnji razvoj događaja ide u prilog procjenama da bi studentska lista mogla ostvariti značajan rezultat.
“Razvoj događaja od raspisivanja izbora do danas ide u prilog procjenama da Studentska lista može završiti na prvom mjestu”, navodi Milenković.
Istodobno procjenjuje da bi lista Europska Srbija mogla ostati ispod izbornog praga, dok za koaliciju NADA, koja na izbore izlazi pod imenom Autentična desnica, također smatra da će teško prijeći izborni prag. Parun, međutim, smatra da je u ovom trenutku teško precizno procijeniti izborni potencijal političkih aktera. “Stvarnost se ubrzava i teško je danas procijeniti brojke. Sigurno je da će biti visoka izlaznost – i što je ona veća, to će manje odgovarati Vučiću, a više listi koju su kandidirali pobunjeni studenti”, kaže Parun.
Nakon parlamentarnih slijede predsjednički izbori
Građani Srbije trebali bi najkasnije krajem prosinca ponovno izaći na birališta kako bi izabrali predsjednika države. Milenković smatra da su za te izbore spremni i SNS i studentska lista. “Očekuje se da oni vode ključni duel i da uđu u drugi krug. U drugom krugu je teško zamislivo da pobijedi kandidat režima, tko god to bio”, kaže Milenković.
Parun također govori o mogućnosti da se politička borba nastavi kroz predsjedničke izbore, čiji će ishod, prema njegovim riječima, uvelike ovisiti o rezultatima parlamentarnih izbora. “Sve ostalo bi bilo iznenađenje. Umnogome će konkretni rezultati tih izbora ovisiti o rezultatima parlamentarnih izbora, ali budući da ne vidim da SNS može lako dobiti parlamentarne izbore, čime bi došlo do apatije oporbene javnosti, ne očekujem ni da će bilo tko moći pobijediti zajedničkog kandidata svih oporbenih faktora”, zaključuje za DW Nikola Parun.
U međuvremenu se Vučićeva ostavka promatra i izvan Srbije. Njemački mediji njegov odlazak s predsjedničke funkcije tumače kao potez kojim želi otvoriti put prema novoj političkoj ulozi, prije svega prema premijerskoj funkciji. Njemački Süddeutsche Zeitung tako piše o odlasku „da bi se vratio”, dok se u tekstu navodi i pitanje koliko će predstojeći izbori biti pošteni, uz spominjanje ranijih izvještaja o pritiscima na birače i zaposlenike u državnoj službi.
Berlinski Tageszeitung također analizira Vučićev potez, navodeći da ostavkom nije izgubio politički utjecaj, dok bečki Der Standard njegov odlazak s predsjedničke funkcije opisuje kao potez koji neće bitno promijeniti način na koji funkcionira vlast u Srbiji.
