Više od 700 metara ispod površine Atlantika, u blizini vrha podmorske planine zapadno od Srednjoatlantskog grebena iz tame izranja nešto impozantno, gotovo izvanzemaljske strukture, tj. sablasni nazubljeni “tornjevi”.
“Izgubljeni grad”, možda krije odgovore na pitanje kako je započeo život na Zemlji, navodi Unilad. Naime, hidrotermalno polje Izgubljenog grada, koje su istraživači otkrili 2000. godine, najdugovječnije je takvo okruženje ikad pronađeno u oceanu. Najmanje 120.000 godina, a vjerojatno i znatno duže, stijene iz Zemljinog plašta reagiraju s morskom vodom, pri čemu se u okolnu vodu oslobađaju vodik, metan i drugi plinovi.
Usprkos tome što ovo okruženje zbilja djeluje surovo i beživotno, daleko je od toga. Naime, ugljikovodici koji se oslobađaju hrana su zajednicama mikroba koji preživljavaju u potpunosti bez kisika. No, to nije sve. Otvori ispuštaju plinove temperature do 40°C i dom su gustim populacijama puževa i rakova, a povremeno se pojavljuju i veća stvorenja poput škampa, morskih ježeva i jegulja.
Najzanimljiviji je u cijeloj priči možda način na koji ovdje nastaju ugljikovodici. Naime, ne nastaju uz pomoć sunčeve svjetlosti ili atmosferskog ugljičnog dioksida, već kemijskim reakcijama izravno na dnu dubokog mora. Ugljikovodici se inače smatraju građevnim blokovima života, pa sada znanstvenici špekuliraju da bi slični uvjeti teoretski mogli podržavati život i drugdje u Sunčevom sustavu.
Drugi svjetovi
Mikrobiolog William Brazelton ranije je za The Smithsonian izjavio kako bi ovakav ekosustav mogao postojati i na drugim svjetovima.
“Ovo je primjer ekosustava kakav bi upravo sada mogao biti aktivan na Enceladu ili Europi”, rekao je, misleći na dva ledena mjeseca u orbiti Saturna i Jupitera. “A u prošlosti možda i na Marsu”, dodao je.
Izgubljeni grad bitno se razlikuje od “crnih dimnjaka”, druge vrste podmorskih vulkanskih otvora o kojima se često raspravlja kao o mogućem mjestu nastanka života. Dok se crni dimnjaci oslanjaju na toplinu magme i proizvode uglavnom minerale bogate željezom i sumporom, otvori Izgubljenog grada stvaraju i do 100 puta više vodika i metana.
Poljskoj su 2018. godine dodijeljena prava na rudarstvo u okolnom dubokomorskom području što je izazvalo zabrinutost znanstvenika koji se boje da bi poremećaji u blizini mogli stvoriti štetne oblake sedimenata koji bi mogli prekriti ovo krhko stanište, iako samo termalno polje zapravo uopće ne sadrži iskoristive resurse.
Zbog navedenog je pokrenuta inicijativa da se Izgubljeni grad službeno uvrsti na popis svjetske baštine kako bi se od uništenja sačuvala struktura koja je postojala desecima tisuća godina prije nego što su ljudi uopće znali da je ona tu i da je bitna.
This ‘Lost City’ Deep Beneath The Ocean Is Unlike Anything Seen Before on Earthhttps://t.co/nj7vdqnU2Z pic.twitter.com/XmBUhmZAwn
— ScienceAlert (@ScienceAlert) June 22, 2026
J.T.
