Nakon 11 mjeseci sukoba, izraelska ekonomija suočava se s najvećim izazovima u posljednjih nekoliko godina. Gospodarski podaci jasno pokazuju njen značajan pad među najbogatijim zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U tjednima nakon napada koje je izveo Hamas 7. listopada, BDP Izraela smanjio se za 4,1 posto i nastavio u 2024. godini, s dodatnim smanjenjima od 1,1 i 1,4 posto u prva dva kvartala.
Prije početka rata, izraelska ekonomija pokazivala je značajan rast, potaknut prvenstveno tehnološkim sektorom. Godišnji BDP po stanovniku porastao je za 6,8 posto u 2021. i 4,8 posto u 2022. godini, što je bilo znatno više nego u većini zapadnih zemalja. Međutim, prognoze za 2024. su revidirane – Banka Izraela predviđa rast od samo 1,5 posto, u odnosu na ranije predviđenih 2,8 posto prije izbijanja rata. Zbog povećanja vojne potrošnje i fiskalnog deficita, kreditna agencija Fitch u kolovozu 2024. smanjila je i kreditni rejting Izraela s A+ na A. Naime, fiskalni deficit za 2024. porastao je na 7,8 posto BDP-a, u usporedbi s 4,1 posto iz prethodne godine. U ovom kontekstu, Izrael će se morati suočiti s teškim odlukama u vezi s raspodjelom resursa, uključujući moguće smanjenje potrošnje u određenim sektorima ili povećanje zaduživanja, što bi moglo dodatno opteretiti javni dug.
Nedugo zatim je, točnije 27. rujna, došlo i smanjivanje kreditnog rejtinga od strane Moody’sa. Ova bonitetna agencija je kao glavni razlog navela eskalaciju geopolitičkih rizika usred izraelskog rata protiv Libanona i mrcvarenja Gaze. Rejting je snižen s A2 na Baa1, što Izrael stavlja u istu kategoriju kao Španjolska i Bugarska.
After Israel’s government announced it would raise taxes and make “tough” spending cuts to finance its genocidal war, I spoke with economist Shir Hever about Israel’s devastated economy.
Shir explained that Israelis are “panicking” and have “no faith” in Israel’s economic… pic.twitter.com/Hqnbl45yHX
— Dimitri Lascaris (@dimitrilascaris) September 27, 2024
Sumorno stanje
Moody’s je naglasio da su geopolitički rizici dosegli “vrlo visoke razine” te da će imati negativan učinak na kreditnu sposobnost zemlje u kratkom i dugom roku. Agencija je također upozorila da bi dodatni pad rejtinga bio moguć ako se trenutne napetosti s Hezbollahom pretvore u sukob širokih razmjera. Osim toga, Moody’s je dao izraelskom gospodarstvu “negativne” izglede, što može otežati privlačenje ulaganja i prisiliti vladu da posuđuje novac uz više kamate kako bi financirala državni dug. Također je istaknuto da zbog “povećanih sigurnosnih rizika” više nije realno očekivati brz gospodarski oporavak, kao što je to bio slučaj nakon prethodnih sukoba. Izraelski ministar financija Bezalel Smotrich odgovorio je na smanjenje rejtinga, priznavši da zemlja snosi troškove najdužeg i najskupljeg rata u svojoj povijesti, ali naglasio je da je ključno “gurati do pobjede”.
Izvješće Moody’sa također se osvrnulo na unutarnje političke podjele u Izraelu, koje su pojačane naporima premijera Benjamina Netanyahua da provede reformu pravosuđa, izazvavši višemjesečne prosvjede ljevice prije izbijanja rata. Pored toga, kontroverzno izuzeće ultraortodoksnih Haredi muškaraca od vojne službe dodatno je potaknulo političke tenzije unutar zemlje. Ekonomist Itai Ater, osnivač Izraelskog ekonomističkog foruma za demokraciju, izjavio je da sniženje rejtinga odražava “sumorno stanje izraelskog gospodarstva” te kritizirao Netanyahuovu vladu zbog urušavanja demokratskih institucija, što vodi zemlju prema dugoročnoj regresiji.
S obzirom na to da sukob u Gazi ne pokazuje znakove popuštanja, a napetosti s Hezbollahom na libanonskoj granici eskaliraju, izraelski Kanal 12 je poručio: Izrael je na rubu duboke ekonomske krize zbog potrošnje na rat, koja je dosad dosegla oko 100 milijardi dolara.” Iako je vojna pomoć SAD-a od 14,5 milijardi dolara svakako olakšala financijske terete, dugoročne posljedice rata mogle bi ozbiljno oslabiti izraelsku ekonomiju. Zbog rata je otprilike 360.000 rezervista bilo mobilizirano, dok je 140.000 palestinskih radnika sa Zapadne obale spriječeno da uđe u Izrael. Očekuje se da će do kraja 2024. godine zatvoriti oko 60.000 izraelskih poduzeća zbog nedostatka osoblja, poremećaja u opskrbnom lancu i smanjenog poslovnog povjerenja.
Committing genocide has consequences pic.twitter.com/US2oN0hwWp
— sarah (@sahouraxo) July 11, 2024
Uvoz radne snage
Pored makroekonomskih pokazatelja, rat je imao razarajući utjecaj na sektore koji su se oslanjali na palestinske radnike, poput poljoprivrede i građevinarstva – koje je zabilježilo pad od 30 posto u prva dva mjeseca sukoba – dok su tehnološke kompanije relativno uspjele preživjeti. Samo u građevini je u Izraelu radilo 65.000 Palestinaca. Izrael je bio primoran početi uvoziti radnike iz Indije i Šri Lanke, kako bi zamijenili ovu protjeranu radnu snagu. Poljoprivreda je također pretrpjela pad proizvodnje za 25 posto u nekim regijama.
Prehrambeno-tehnološki startup Shelly Lotan, osnovan u sjevernom Izraelu, suočava se s krizom otkako je Hezbollah počeo ispaljivati rakete prošlog listopada. Izraelska vlada savjetovala je evakuaciju tog područja, a dvoje od pet zaposlenika startup-a pozvano je u vojsku. Preostali zaposlenici morali su premjestiti ured tvrtke u podrum roditelja jednog od svojih kolega. Investicije, ključne za rast mladih tehnoloških kompanija, gotovo su se u potpunosti zaustavile zbog nesigurnosti na terenu. Startup jedva preživljava, a frustracija Lotan zbog vladinog postupanja raste. Njezine brige nisu samo poslovne; kao majka troje djece, njezina svakodnevica dodatno je otežana, dok je suprug proveo pet mjeseci u vojnoj službi.
Situacija u izraelskom gospodarstvu daleko nadilazi pojedinačne slučajeve poput Lotaninog. Nakon 7. listopada, gotovo svaki Izraelac poznaje nekoga tko je bio ubijen, ranjen, otet ili mobiliziran, a istodobno je izraelsko gospodarstvo pogođeno ozbiljnim posljedicama rata. Kreditni rejting zemlje je snižen, a BDP znatno je smanjen. Deseci tisuća poduzeća morali su zatvoriti svoja vrata, a mnogi poslovi i investicije preselili su se izvan zemlje. Kako se sukob nastavlja bez naznaka zaustavljanja, sve više izraelskih poduzetnika, poput Lotan, razmatra mogućnost preseljenja poslovanja u inozemstvo. Lotan je zajedno s kolegama zaključila da je “najodgovornija stvar početi planirati izlaz” iz Izraela, jer se čini da bi se gospodarstvo moglo srušiti bez značajnih promjena u vladinim prioritetima .
Turizam na koljenima
Industrija visoke tehnologije, koja je desetljećima bila okosnica izraelske ekonomije, također osjeća posljedice. Sagi Eliyahu, izvršni direktor KMS Lighthousea, izjavio je da je njegova tvrtka bila prisiljena ubrzati zapošljavanje izvan Izraela. U protekloj godini, Eliyahu je zaposlio 30 novih radnika u Portugalu i Srbiji, dok su u Izraelu zaposlenici suočeni s nesigurnošću. Jedan zaposlenik već je emigrirao u Kanadu, a drugi razmišljaju o sličnom potezu.
Turizam, iako manji dio izraelske ekonomije, također je snažno pogođen. Broj turista dramatično je opao, a svaki deseti hotel suočen je s rizikom zatvaranja. Prema izraelskom Državnom zavodu za statistiku, turizam je pretrpio pad od 75 posto, a glavne trgovačke ulice u starom gradu Jeruzalema ostale su prazne. Ayman Shawar, vlasnik obiteljske pekarnice u starom gradu Jeruzalema, govori o gotovo potpunom padu prodaje nakon 7. listopada. Bez turista, koji su prije rata činili glavninu njegovih kupaca, Shawar kaže da se jedva uspijeva održati, a budućnost njegove obitelji i posla je neizvjesna.
Osim što je Hezbollah poharao sjeverni gospodarski sektor Izraela, ni na jugu situacija nije mnogo bolja. Tamo je luka Eilat, ključna izraelska luka na Crvenom moru, službeno proglasila bankrot zbog naglog pada komercijalnih aktivnosti i prihoda uslijed pomorske blokade koju su uveli jemenski Huti. Izvršni direktor luke Eilat, Gideon Golber, potvrdio je da je situacija postala neodrživa: “Mora se priznati da je luka u stečaju. Samo je jedan brod došao ovamo posljednjih mjeseci. Jemenci su zapravo zatvorili pristup luci”, rekao je.
Every day, ships arrive in the UAE, and 300 Israeli trucks are loaded with goods and delivered to #Israel, Eilat, to bypass the Ansar Allah #Yemen blockade in support of #Gaza. Hundreds more trucks follow from #SaudiArabia and #Jordan to Israel.https://t.co/hdzJL2ZzqS
— Elijah J. Magnier 🇪🇺 (@ejmalrai) January 23, 2024
Bankrot Eilata
Eilat je, praktički od listopada, kada je započeo najnoviji sukob između Izraela i Gaze, bila gotovo potpuno neaktivna. Golber je još u prosincu upozorio da su operacije u luci Eilat pale za 85 posto od kada su jemenske oružane snage počele napadati brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru. Tada je naglasio da će luka možda morati privremeno otpustiti zaposlenike ako se situacija ne promijeni.
Dok je Eilat na rubu kolapsa, izraelske mediteranske luke, Ashdod i Haifa, također se suočavaju s mogućim prijetnjama. Naime, luke se nalaze u dometu raketa koje Hezbollah može ispaliti, čime je njihovo djelovanje ugroženo. Shaul Schneider, predsjedavajući luke Ashdod, istaknuo je da bi, u slučaju otvaranja sjevernog fronta, sve izraelske luke osim Ashdoda bile prisiljene obustaviti rad, naglašavajući kako je Ashdod jedina državna luka i ključna za izraelsko gospodarstvo: “Izrael je zapravo otočna nacija, s 99 posto svoje robe koja stiže morem. Luka Ashdod prima 40 posto te robe”, izjavio je Schneider.
U međuvremenu, izraelski stručnjaci za gospodarstvo upozoravaju da će daljnja eskalacija sukoba i politička nestabilnost samo dodatno produbiti krizu. I dok je Izrael poznat po svojoj otpornosti na ratne okolnosti, trenutna situacija koja je “majka je svih ratova”, prijeti dugoročnoj gospodarskoj stabilnosti zemlje. Naročito zabrinjavajuće za nacionalnu perspektivu je to što se, prema studiji koju je provelo Hebrejsko sveučilište za Svjetsku cionističku organizaciju, najmanje 80 posto Izraelaca koji žive izvan države ne želi u nju vratiti. “Ekonomija je u ozbiljnoj opasnosti ako se vlada ne probudi,” upozorava Dan Ben-David, direktor Shoresh instituta za socioekonomska istraživanja. “Trenutno su potpuno fokusirani na rat, a čini se da nema kraja na vidiku”.
Obrazovanje i zdravstvo “u kolapsu”
Prema izraelskom ekonomistu Shiru Heveru, trenutni ratni sukob između Izraela i Hamasa – koji je dotični opisao kao “genocid” – izazvao je duboku ekonomsku krizu koja je uništila nacionalnu ekonomiju i ugrozila budućnost zemlje. Hever navodi niz zabrinjavajućih pokazatelja koji ilustriraju koliko je teško pogođeno izraelsko gospodarstvo, a među kojima su, primjerice, izostanak sigurnog poslovnog okruženja. Naime, strane investicije su u Izraelu pale su za 60 posto, što ukazuje na ozbiljan gubitak međunarodnog povjerenja u stabilnost zemlje. To je osobito zabrinjavajuće za izraelsku tehnološku industriju koja je tradicionalno oslonjena na strane investicije.
Tradicionalno najveći sektor izraelskog gospodarstva, tehnološka industrija je od 7. listopada pretrpjela pad od 56 posto. Najveći udarac je pak došao s odlukom Intela, jednog od najvećih investitora u izraelski tehnološki sektor, da otkaže projekt vrijedan 25 milijardi dolara. I drugi strani investitori, kako se sukob intenzivira, bježe iz zemlje glavom bez obzira. Primjerice, Samsung Next, ogranak za inovacije korejskog tehnološkog diva, Samsunga, zatvorio je svoje operacije u Tel Avivu.
Prema Heveru, obrazovni sustav se također suočava s ozbiljnim problemima i, prema ekonomistu, je “u kolapsu”. Rat je poremetio rad škola i sveučilišta, a mnogi nastavnici i studenti suočeni su s teškim okolnostima, uključujući prisilno iseljavanje ili mobilizaciju u vojsku. Problemi se pojavljuju i u zdravstvu, s obzirom da su mnogi liječnici napustili zemlju, što dodatno opterećuje sustav koji je već pod velikim pritiskom.
Israeli economist Shir Hever says Israel’s genocidal war has bankrupted its economy and destroyed the country’s future…
– 46,000 businesses have gone bankrupt and up to 60,000 will close by years end
– Foreign investment has dropped 60%
– There is NO Tourism
– Education… pic.twitter.com/rvFbe5LbH7
— Pelham (@Resist_05) September 11, 2024
Mračna perspektiva
I dok rat uništava izraelsku ekonomiju, stanje u palestinskoj Gazi još je gore. Trgovina u Gazi je gotovo potpuno zaustavljena, komunikacije su presječene, a infrastruktura uništena. Palestinci se sada oslanjaju na međunarodnu pomoć, dok su mnogi Palestinci na Zapadnoj obali izgubili posao u Izraelu. Izrael je također zadržao porezne prihode koje prikuplja za Palestinsku vlast, čime je otežao rad palestinske vlade.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, rat će negativno utjecati i na gospodarski rast cijelog Bliskog istoka, predviđajući “slab” rast od samo 2,6 posto u 2024. godini zbog neizvjesnosti izazvane sukobom i prijetnje regionalnog sukoba. Dok se sukob bliži prvoj godišnjici, njegovi ekonomski učinci samo se povećavaju. Dugotrajan prekid vatre jedina je nada za početak oporavka Izraela, Palestine i šire regije.
Izraelski dužnosnik: ‘Bez američke podrške ne bismo izdržali ratovati duže od par mjeseci’
