Jadransko more jedan je od najvrjednijih hrvatskih resursa. Ono je temelj bioraznolikosti, ribarstva i turizma, ali i svakodnevice ljudi uz obalu. No pritisci na more posljednjih godina rastu, a zabrinutost građana sve češće završava na Zelenom telefonu udruge Sunce.
Riječ je o besplatnom alatu putem kojeg građani bilo kad mogu prijaviti probleme u okolišu kada ne znaju kome se obratiti ili kada ne vjeruju da će institucije reagirati. Analiza slučajeva povezanih sa zaštitom mora temeljem prijava Zelenog telefona Sunca za 2024. i 2025. godinu pokazuje da su građani sve spremniji prijaviti probleme iz područja zaštite mora. Analiza je izrađena u sklopu projekta „Zeleni telefon – Posudi svoj glas okolišu III!“, koji sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
U dvije godine na Zeleni telefon Sunca zaprimljeno je ukupno 73 prijave vezane uz zaštitu mora. Tijekom 2024. godine zabilježeno je 29 prijava, dok ih je u 2025. godini bilo čak 44.
Foto: Udruga Sunce
Najviše prijava dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije (48), od čega se 16 odnosi na Split. Iz Dubrovačko-neretvanske županije zaprimljeno je šest prijava, dok je ostatak raspoređen duž drugih dijelova obale.
Otpadne vode: najveći broj prijava
Najveći broj prijava odnosi se na onečišćenje mora otpadnim vodama. U analiziranom razdoblju zabilježene su 34 prijave onečišćenja s kopna te 17 prijava ispuštanja s brodova. Više od dvije trećine svih prijavljenih slučajeva odnosi se na fekalna i srodna onečišćenja.
Građani najčešće prijavljuju izlijevanja iz kanalizacijskih sustava i septičkih jama, pucanja cjevovoda te otjecanja koja završavaju u obalnom pojasu. Problem je posebno izražen u područjima s miješanim sustavima odvodnje, gdje tijekom obilnih padalina dolazi do prelijevanja otpadnih voda u more.
Onečišćenje dolazi i s mora. Tijekom turističke i nautičke sezone sve su češća ispuštanja fekalnih voda s brodova i brodica, osobito u lukama, lučicama i uvalama. Otpadne vode s plovila uključuju sanitarne (crne i sive) te kaljužne vode. Takva ispuštanja doprinose onečišćenju mora i mogu negativno utjecati na stanje morskog ekosustava, osobito u područjima s velikom koncentracijom plovila.
Foto: Udruga Sunce
Morski otpad također ostaje stalan problem. U analiziranom razdoblju zabilježeno je osam prijava vezanih uz morski otpad, pri čemu plastika čini njegov najveći dio. Analiza upozorava i na takozvani pasivno prikupljeni otpad koji ribari nenamjerno izvlače u mrežama tijekom ribolova. Zbog toga je važno osigurati učinkovit sustav prihvata i zbrinjavanja otpada kako se ne bi ponovno vratio u okoliš.
Posljedice nasipavanja obale i nepropisnog sidrenja
U dvije godine zabilježeno je sedam prijava nasipavanja obale, često povezanih s ilegalnim zahvatima poput proširenja plaža, betonizacije ili dohranjivanja plaža bez potrebnih dozvola.
Takve intervencije narušavaju prirodne obalne procese, povećavaju zamućenost mora i mogu trajno oštetiti morska staništa.
Analiza podsjeća i na razliku između dohranjivanja plaže, koje podrazumijeva nadomještanje materijala izgubljenog prirodnim procesima, i nasipavanja mora, koje znači proširenje kopna u more. U praksi se ta razlika često gubi u stihijskim zahvatima pred turističku sezonu, kada se obala uređuje bez dugoročnog planiranja.
Sidrenje plovila brojčano je najmanje zastupljeno u prijavama (pet slučajeva), ali može uzrokovati značajnu štetu. Sidra oštećuju morsko dno, osobito osjetljiva staništa poput livada posidonije, koraligena i infralitoralnih algi koje su izuzetno bitne u očuvanju morskog ekosustava.
Građani kao ključni saveznici u zaštiti mora
U sklopu Croatia Nautic Show-a 27. ožujka, u Marini Kaštela Sunce je predstavilo rezultate navedene Analize te održalo panel raspravu „Građani kao saveznici u zaštiti mora: kako unaprijediti sustav prijava onečišćenja mora?“.
Prema Analizi, Sunce godišnje zaprima oko 200 prijava građana iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, pri čemu se značajan dio odnosi na probleme vezane za more.
– Primijetili smo da povratne informacije institucija često izostaju. Kao ključni izazovi pokazali su se i problemi nedovoljne koordinacija među institucijama koje rješavaju okolišne probleme, ograničen broj inspekcija, kao i infrastrukturni problemi, poput nedostatka prihvatnih stanica i ograničenih kapaciteta nadležnih tijela. Također smo uočili nedostatak informiranosti građana, slab nadzor na terenu te nedovoljno sankcioniranje prekršaja. – govori Šore.
Odgovor na pitanje kako riješiti sve te izazove, odnosno unaprijediti sustav prijava onečišćenja donijela je panel rasprava s Tomislavom Vidićem, savjetnikom Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet SDŽ, Gabrijelom Katalinić Grabić, pomorskom redaricom Split, Željkom Kušteorm, lučkim kapetanom Split, Zlatkom Vodanovićem, CEO Adriatic Sailinga te već spomenutom Evom Šore iz Sunca.
– Kada dobijemo prijavu o onečišćenju mora, šaljemo je nadležnoj lučkoj kapetaniji i šaljemo eko-brodice ako postoji potreba za time. Nekada ne smijemo dati povratnu informaciju o učinjenome po sudskom nalogu, ali mi sva svoja izvješća o radu redovito šaljemo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. – objasnio je Vidić, nakon kojega smo isto pitanje uputili lučkoj kapetaniji Split.
Izazovi i moguća rješenja za Jadran
Na panelu se mnogo pričalo o prioritetima pa su tako određeni panelisti, ali i publika dali naslutiti da postoje važniji problemi u Jadranu koje treba rješavati. Ipak, bilo je i onih koji su ponudili moguća rješenja.
– Ako pričamo o onečišćenju mora izazvanom ispuštanjem otpadnih voda iz brodova tankova na manje od tri nautičke milje od obale, onda je stvar u tome da u takvim područjima obično ima više brodova, zbog čega je teško zabilježiti tko je ispraznio tank. Odnosno, rijetko kada može netko tvrditi da je upravo taj jedan brod ispustio tank. Problem je i što ne stignemo tako brzo doći i evidentirati slučaj, kojom brzinom more napravi biološko pročišćavanje. Kada dobijemo deset prijava odjednom, lučka kapetanija mora odlučiti koji je slučaj najhitniji i tamo poslati jedan brod koji ima na raspolaganju. Naravno da su slučajevi u kojima su ugroženi ljudski životi hitniji od slučajeva onečišćenja mora. Naši prioriteti su sigurnost plovidbe i spašavanje. – kazao je Kuštera.
– Kako bismo mogli biti u korak s konkurencijom Hrvatska ima najmoderniju čarter flotu u svijetu. Većina brodica u čarterima ima najnoviju tehnologiju za tankove, što je sigurno jedan od čimbenika koji može smanjiti problem ispuštanja otpadnih voda iz tankova. Možda su rješenje brodice s posadom, to jest da izbacimo opciju najma brodica bez posade i onda bismo potencijalno imali veću kontrolu nad ponašanjima na moru. – tvrdi Vodanović.
Iako su pojedine marine, poput Marine Kaštela, uvele sankcioniranje pražnjenja tankova, panel je ukazao da to samo po sebi nije dovoljno. Ključni izazov ostaje nedostatan broj i kapacitet prihvatnih stanica, osobito tijekom sezone, kada velik broj plovila istovremeno koristi infrastrukturu. Kvalitetniji infrastrukturni kapaciteti u marinama diljem Jadrana smanjili bi onečišćenje otpadnim vodama u blizini plaža i u uvala – upravo zbog kojih većina nautičara dolazi u Hrvatsku.
U kontekstu nadolazeće sezone, kada se pritisak na obalu i more dodatno povećava, važno je naglasiti i ulogu građana u pravovremenom reagiranju.
– Već sada bilježimo porast prijava vezanih uz devastaciju obale i mora, što još jednom potvrđuje koliko je brza reakcija ključna za sprječavanje trajne štete. Ako odgovori izostanu, ako ne znate kome se obratiti ili ste se u nekoj od opisanih situacija prepoznali, možete se obratiti Zelenom telefonu Sunca. Ne možemo jamčiti da će svaki problem biti riješen, ali možemo jamčiti da ćemo učiniti sve što je u našoj moći. – ističe Šore.
Izmjene zakona su prilika za promjene
Panel je u konačnici ukazao na ono čega je Sunce već neko vrijeme svjesno: iako broj prijava onečišćenja mora raste, reakcije nadležnih službi uvelike ovise o prioritetima na terenu i proceduri njihovog rješavanja. Postojeći hrvatski zakoni i podzakonski propisi jasno definiraju odgovornosti i mjere zaštite, ali praksa pokazuje da provedba često ne doseže razinu potrebnu za stvarno očuvanje mora.
Upravo zato posebno je važno razdoblje koje slijedi. Nakon više od desetljeća, Hrvatska ulazi u proces donošenja novog Zakona o zaštiti okoliša, kao i Zakona o zaštiti prirode. Dva ključna propisa koji određuju kako upravljamo prostorom i štitimo more, obalu i prirodne resurse.
Ove izmjene dolaze u trenutku kada su pritisci na prostor sve izraženiji i prilika su da se sustav unaprijedi tamo gdje je dosad zakazivao: u stvarnoj, učinkovitoj provedbi, jačanju prava na zdrav okoliš te većem uključivanju javnosti u donošenje odluka.
Predstavnici Sunca, uime Zelenog foruma, već su uključeni u radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona, gdje će zastupati zaštitu okoliša i pravo građana na zdrav okoliš, temeljeno na iskustvima s terena. No, konačan smjer ovih izmjena ovisit će i o razini javnog interesa i uključenosti građana.
– Upravo zato Sunce u narednom razdoblju na društvenim mrežama provodi kampanju „Daj glas“. Cilj kampanje je približiti javnosti što se točno mijenja u zakonima. Dijelit ćemo prijedloge izmjena zakona, primjere iz stvarnog života i informacije o tome kako se građani mogu uključiti u proces. More je zajedničko dobro, a njegovo očuvanje počinje time da se uključite u njegovo očuvanje. – zaključuje Šore.
Iako projekt „Zeleni telefon – Posudi svoj glas okolišu III!“ uskoro završava, Sunce uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja kontinuitet aktivnosti usmjerenih na jačanje sustava prijava, informiranje građana, provedbu zakona te suradnju s nadležnim institucijama.
Sponzorirani sadržaj
