Trenutno traje međunarodno zračno istraživanje kitova i dupina (Cetacea) te morskih kornjača koje će obuhvatiti cijelo područje Jadranskog mora. Cilj istraživanja je utvrditi brojnost i rasprostranjenost zaštićenih morskih vrsta te prikupiti podatke potrebne za procjenu njihova stanja očuvanosti i dugoročno praćenje promjena u morskim ekosustavima.
8. međunarodno zračno istraživanje brojnosti kitova i dupina te morskih kornjača u Jadranu započelo je 31. srpnja 2026. godine. Istraživački tim prve je prelete proveo na području Otrantskih vrata i južnog Jadrana polijećući iz zračne luke u Brindisiju, gdje je boravio tijekom prva tri dana istraživanja. Nakon toga tim se premjestio u Dubrovnik, odakle su nastavljeni preleti južnog i srednjeg Jadrana. Do sad je tim napravio ukupno 40 preleta Jadrana. Zbog najavljene promjene vremena istraživački zrakoplov trenutno se nalazi na Lošinju, odakle će se istraživanje nastaviti na području sjevernog Jadrana.
Istraživanje u Jadranu provodi tim znanstvenika koji koordiniraju Institut Plavi svijet, Plavi svijet Vis i uz sudjelovanje znanstvenika iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Koordinator istraživanja za područje Jadrana je izv. prof. dr. sc. Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a istraživački tim čine još doc. dr. sc. Grgur Pleslića iz Instituta Plavi svijet i Maša Frleta-Valić, mr. oecol. iz Plavog svijeta Vis.
– Istraživanje provodimo prema međunarodno prihvaćenoj metodologiji zračnog prebrojavanja. Zrakoplovom se prelijeću unaprijed utvrđene linije preleta (koje su u Jadranu međusobno udaljene 15 kilometara) te se prilikom opažanja životinja utvrđuje njihova udaljenost od linije preleta. Tijekom obrade podataka utvrđuje se brojnost unutar površina koju su istraživači prešli te se utvrđuje ukupna konačna brojnost za cijelu površinu istraživanog područja. Korištenjem standardne metode osigurava se sustavna pokrivenost cijelog Jadrana i prikupljanje usporedivih podataka na razini cijelog područja istraživanja – kaže dr. Holcer.
Hrvatski dio istraživanja provodi se u okviru projekta „Priroda na oku – Praćenje stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“, koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, uz sufinanciranje sredstvima Europske unije. Projekt doprinosi ispunjavanju obveza Republike Hrvatske prema Direktivi o staništima (Habitats Directive – HD).
Talijanski dio istraživanja provodi ISPRA u okviru službenog nacionalnog monitoringa prema Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji (Marine Strategy Framework Directive – MSFD) te projekta LIFE MareNatura koje vodi i koordinira g. Giancarlo Lauriano iz talijanskog Nacionalnog instituta za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA).
Oba nacionalna programa predstavljaju doprinos međunarodnim obvezama Hrvatske i Italije u okviru Sporazuma ACCOBAMS i inicijative ACCOBAMS Survey Initiative (ASI). ASI je međunarodna inicijativa Sporazuma o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS), kojom se koordinirano i istovremeno prikupljaju podaci o brojnosti i rasprostranjenosti kitova i dupina (Cetacea) te drugih velikih morskih kralježnjaka na razini cijelog Sredozemlja i Crnog mora te se ove godine provodi drugi puta.
– Tijekom srpnja i kolovoza istraživanje u u okviru ASI II programa provodi se u cijelom Sredozemnom moru. S obzirom na specifičnosti pojedinih područja te potrebu da se utvrdi brojnost i prisutnost i nekih vrsta koje u Sredozemlju obitavaju u malom broju kao što su npr. ulješura ili Cuvierov kljunasti kit, istraživanje povremeno kombinira istraživanje iz zraka s istraživanjima plovilima koja snimaju glasanje kitova. Ove godine osim u Jadranskom dijelu, sudjelovala sam i u zračnim istraživanjima u Jonskom moru koja su provođena tijekom srpnja – kaže gđa. Frleta-Valić.
Suradnja Instituta Plavi svijet, ISPRA-e i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na istraživanjima iz zraka traje od 2010. godine, kada su provedena prva zračna istraživanja cjelokupnog Jadranskog mora, a ponovljena su 2013. godine. Ta su istraživanja prvi put omogućila procjenu brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina (Tursiops truncatus) i drugih vrsta kitova na razini cijelog Jadrana te postavila temelje dugoročnog praćenja ovih zaštićenih vrsta.
– Naše inzistiranje na zajedničkom istraživanju cjelokupnog Jadrana temelji se na činjenici da veliki morski kralješnjaci ne poznaju nacionalne granice. Dupini koje danas susretnemo s hrvatske strane već sutra mogu biti u Italiji. Provođenjem više programa praćenja na razini Jadrana značajno bi se unazadilo naše razumijevanje stvarnih promjena u brojnosti te načinu korištenja staništa – dodaje dr. Holcer koji ova istraživanja vodi od samog početka.
Slijedeći sličnu logiku, godine 2018. provedeno je prvo istraživanje na razini cijelog Sredozemlja u okviru ACCOBAMS Survey Initiative (ASI-1), koje je uključivalo i Jadran. U razdoblju 2019. i 2020. godine provedena su dodatna istraživanja sjevernog i srednjeg Jadrana u okviru projekta LIFE Euroturtles, a 2021. i 2022. godine istraživanja su ponovno obuhvatila cijelo Jadransko more.
– Zahvaljujući kontinuiranom nizu istraživanja od 2010. godine, Jadransko more danas predstavlja područje u kojem su brojnost i rasprostranjenost kitova i dupina (Cetacea) te morskih kornjača najbolje praćeni u cijelom Sredozemlju, ponajprije zahvaljujući najvećem broju provedenih istraživanja i najvećoj ukupnoj površini obuhvaćenoj istraživačkim preletima – izjavio je dr. Pleslić.
Podaci prikupljeni tijekom ovog istraživanja doprinijet će nacionalnim programe praćenja, međunarodnom izvještavanju te regionalnim analizama u okviru inicijative ASI-II. Zajedno s rezultatima prethodnih istraživanja, omogućit će kontinuirano praćenje stanja populacija na razini Jadrana i cijelog Sredozemlja te pridonijeti učinkovitijoj zaštiti i upravljanju morskim vrstama i ekosustavima.
D.G.
