Japan je otkrio koncentraciju rijetkih zemnih elemenata u dubokomorskom blatu u blizini udaljenog otoka Minamitori, što potencijalno smanjuje njegovu ovisnost o Kini za ključne minerale.
Japanski znanstveni brod za bušenje Chikyu u veljači je dovršio jednomjesečnu misiju u blizini otoka Minamitori, oko 1900 km jugoistočno od Tokija, čime je ostvaren prvi uspješan pokušaj u svijetu kontinuiranog izvlačenja morskog mulja bogatog tim elementima s dubine od oko 6 km.
Izvađeno je oko 50 tona mulja. Analizom su identificirani itrij, koji se koristi u zrakoplovnoj industriji, energetici i proizvodnji poluvodiča; gadolinij, koji se primjenjuje u snimanju magnetskom rezonancijom i drugim visokotehnološkim područjima; te disprozij, koji se koristi u magnetima visokih performansi za električna vozila, navodi se na nacionalnoj platformi Ureda vlade za inovativni razvoj oceana.
Analiza mulja bogatog rijetkim zemnim elementima (RZE), pokazala je da srednje teški i teški rijetki zemni elementi čine oko 54 % ukupnog udjela tih elemenata, objavila je japanska vlada. Ipak, nisu objavljeni podaci o samoj masi izvađenih rijetkih zemnih metala, njihovom udjelu u blatu, ni o veličini nalazišta, uz obrazloženje da su podaci nedostatni zbog ograničenog trajanja i zemljopisnog opsega uzorkovanja, prenosi Kyodo News. Tek daljnjim testovima iduće godine će znati je li vađenje na ovaj način i na ovoj lokaciji komercijalno isplativo.
Slučajno, ili ne Japan je u lipnju ove godine najavio da šalje moćan protubrodski sustav na taj vrlo udaljen i malen otok, o čemu smo pisali ovdje.
Strateška važnost
Otkriće je dio šire japanske strategije smanjenja ovisnosti o Kini, koja je pooštrila kontrolu izvoza teških RZE koje se koriste u naprednoj proizvodnji i vojnim primjenama. Naime, Peking je u travnju 2025. uveo kontrole izvoza određenih teških RZE i povezanih magneta te postrožio izvozna ograničenja specifično prema Japanu u siječnju, a zatim još dvaput tijekom sljedećeg mjeseca, ciljajući na velike konglomerate.
Međunarodni institut za strateške studije (IISS) ocjenjuje da Tokio nalazišta kod otoka Minamitori promatra prije svega kao instrument gospodarske sigurnosti i geopolitičkog odvraćanja, a ne isključivo kao komercijalni rudarski projekt. U IISS-u podsjećaju da je Kina još 2010. privremeno obustavila izvoz rijetkih zemnih elemenata Japanu tijekom spora oko otočja Senkaku, što je snažno utjecalo na japansku politiku diverzifikacije opskrbe kritičnim mineralima. O kineskom monopolu nad proizvodnjom ovih elemenata i načinu na koji ih koristi kao poluga smo pisali ovdje.
Budući planovi
Japan planira pokrenuti veliki probni rudarski rad u istom području do veljače 2027., s ciljem vađenja otprilike 350 tona mulja s morskog dna dnevno za obradu i procjenu. Izvađeni mulj će se sušiti na otoku Minamitori, a onda i prerađivati na kopnu radi ispitivanja tehnologija odvajanja, rafiniranja i taljenja.
Visoki troškovi eksploatacije i dalje predstavljaju ključnu prepreku jer se osoblje i oprema moraju dopremiti na udaljeni otok zračnim i drugim putem.
Japan šalje moćan protubrodski sustav na svoj najudaljeniji otok
