Međunarodna zračna luka Kansai u Japanu, izgrađena na umjetnim otocima u zaljevu Osaka po cijeni od približno 20 milijardi dolara, i dalje tone u more, iako inženjeri ulažu kontinuirane napore da stabiliziraju proces slijeganja.
Najnoviji podaci ukazuju na ozbiljnu situaciju. Prvi umjetni otok potonuo je 3,84 metra od otvorenja zračne luke 1994. godine i ukupno 13,66 metara od početka radova na odlagalištu. Drugi otok, dodan kasnije, zabilježio je pad u more 17,47 metara od početka izgradnje.
Prema operateru Kansai Airports, stopa potapanja trenutno je manja od 10 centimetara godišnje i nastavlja usporavati.
Mjere spašavanja i masovna ulaganja
Kako bi spriječile slijeganje, japanske vlasti uložile su više od 150 milijuna dolara u podizanje zaštitnih nasipa i postavljanje vertikalnih odvoda radi smanjenja tlaka podzemne vode. Nakon što je tajfun, najjača oluja koja je pogodila Japan u posljednjih 25 godina, poplavio zračnu luku u rujnu 2018., nasip je podignut za dodatnih 2,7 metara.
Tajfun je otkrio ozbiljne ranjivosti projekta: oko 5.000 ljudi ostalo je zarobljeno na aerodromu bez struje više od 24 sata, nakon što su centar za odgovor na katastrofe i podzemne elektrane potpuno poplavljeni.
Dvostruko veći promet od svih hrvatskih zračnih luka zajedno
Unatoč izazovima, zračna luka ostaje operativna i vitalna za regiju Kansai. U 2024. godini oko 30,6 milijuna putnika prošlo je kroz njegove terminale, putujući u 91 grad u 25 zemalja. Otprilike 25% stranih posjetitelja Japana prošle je godine ušlo u zemlju putem ovog zračnog terminala.
Za usporedbu, prvih 10 mjeseci 2025. godine četiri najveće hrvatske zračne luke zajedno (Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar) imale su ukupan promet od preko 13 milijuna putnika.
Zračna luka trenutno prolazi kroz veliku obnovu vrijednu 609 milijuna dolara, s ciljem povećanja kapaciteta i jačanja njezine uloge kao regionalnog zračnog prometnog čvorišta. Profesor emeritus Hiroo Ichikawa sa Sveučilišta Meiji navodi da naseljavanje otoka ostaje unutar prihvatljivih granica i da je situacija “upravljiva”. Međutim, neke prognoze ukazuju da bi do 2056. dijelovi zračne luke mogli potonuti do razine mora.
D.G.
