Park prirode Lastovsko otočje ponovno je pogodio u sridu – ovaj put objavom koja otkriva koliko je zapravo složen i fascinantan život jednog od najcjenjenijih stanovnika Jadrana, jastoga. Iza luksuzne delicije krije se prava mala biološka drama, puna presvlačenja, signala, metamorfoza i borbe za opstanak.
Kako navode iz Parka prirode, plodnost ženki jastoga izravno ovisi o njihovoj veličini. Što je ženka veća, to može nositi više jaja. Kod jastoga vrste Palinurus elephas taj broj varira od nekoliko desetaka tisuća pa sve do više od 200 tisuća jaja kod najvećih ženki.
Prije parenja, otprilike četiri tjedna ranije, ženka prolazi proces presvlačenja. Kada je spremna za parenje, počinje proizvoditi posebne zvukove kojima privlači mužjake – proces poznat kao stridulacija. Riječ je o svojevrsnom „morskom pozivu“ koji signalizira da je vrijeme za razmnožavanje.
Jajašca ispod repa
Nakon parenja, ženka jastoga nosi ikru ispod repa, pričvršćenu sitnim dlačicama. Ta jaja stalno pomiče kako bi dobila dovoljno kisika. Kada se izlegnu, mladi jastozi ne padaju odmah na dno – more ih nosi kao plankton, a tek kasnije započinju svoj život na dnu.
Ličinka jastoga prolazi čak deset razvojnih stadija, tijekom kojih se više puta presvlači, raste i mijenja oblik dok se naposljetku ne razvije u odraslog jastoga.
Kako razlikovati jastoge?
Na kraju objave Park prirode Lastovsko otočje postavio je zanimljivo pitanje: kako razlikovati mužjaka i ženku jastoga kada ženka nema ikru?
Time su dodatno potaknuli ljubitelje mora, ribare i znatiželjnike da se uključe i razmišljaju o životu ovih iznimno važnih stanovnika Jadrana.
Lastovsko otočje još je jednom pokazalo kako se spojem znanja, prirode i dobre komunikacije može približiti javnosti skriveni svijet ispod površine mora – i podsjetiti koliko je važno čuvati ga.
Moja reakcija na članak je…
