Desetke milijuna eura novca poreznih obveznika možda je u Jemenu pronevjerila njemačka agencija za međunarodnu pomoć, pri čemu je nešto novca vjerojatno otišlo istim Huti pobunjenicima koje je Berlin osudio na međunarodnoj sceni.
Prema novom izvješću njemačkih novina Welt am Sonntag, “desetke milijuna eura” koje je Njemačka agencija za međunarodnu suradnju (GIZ) upumpala u Jemen, nestala je između 2015. i 2025. godine.
Najmanje 24 zaposlenika GIZ-a sudjelovala su u shemama pronevjere, izvijestio je list. Ovi zaposlenici, a možda i drugi, obogatili su se naplaćujući GIZ-u nepostojeće seminare obuke i prenapuhane ugovore s partnerima na terenu u Jemenu, kao i putovanja koja se nikada nisu dogodila i lažne prijave za grantove koje su navodno dolazile od jemenskih izvođača.
Vodstvo GIZ-a je bilo svjesno “sustavna, organizirana prijevara” u vlastitim redovima od 2023. godine, a 24 zaposlenika dobili su otkaze. Međutim, Welt javlja da je upravni odbor GIZ-a, na čelu s glasnogovornikom Thorstenom Schäfer-Gümbelom, uskratio ovu informaciju nadzornom odboru zaduženom za nadzor postupanja agencije. GIZ je javno umanjio prijevaru, opisujući je kao “komercijalne nepravilnosti”.
Niti jedan zaposlenik GIZ-a do danas nije procesuiran zbog svoje uloge u bilo kojoj korupciji.
Je li Njemačka financirala Hutije?
GIZ je djelovao u sjevernom Jemenu koji su kontrolirali Houthi od 2015. do 2025. Welt je primijetio da bilo koji “strana organizacija koja želi djelovati ovdje mora se nagoditi s ekstremistima,” a s obzirom na to da je velik dio prijevara uključivao lokalne suradnike, ne može se isključiti mogućnost da je dio tog novca završio u rukama Hutija. U izvješću se također navodi da je GIZ nastavio poslovati s Yemen Kuwait Bankom unatoč internim upozorenjima 2023. Banku je od tada sankcioniralo Ministarstvo financija SAD-a zbog navodnog pomaganja “Houtiji osnivaju i financiraju lažne tvrtke.”
Međutim, nemoguće je znati koliko je novca prebačeno militantima, jer je GIZ uništio mnoge svoje dosjee kada se prošle godine povukao s teritorija Hutija. Uništenje je navodno naredilo njemačko Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj. Kao takav, ako je bilo kakav novac došao do Hutija, Berlin je izravno upleten u zataškavanje transfera.
Službeno poznati kao pokret Ansar Allah, Houthi su sankcionirani od strane SAD-a, a više puta ih je osudila njemačka vlada. Njemačka smatra Međunarodno priznatu vladu (IRG) – aglomeraciju različitih frakcija protiv Huta koju podupire Saudijska Arabija – legitimnom vladom Jemena. Osim toga, pridonosi misiji EU-a protiv Houthija ‘Operacija Aspides’ u Crvenom moru i tvrdi da je GIZ-ov rad u sjevernom Jemenu usmjeren na “spriječavanje jačanja Houthi milicije.”
Njemački novac protiv njemačkog novca
Njemačka je potrošila više od 100 milijuna eura (114 milijuna dolara) na projekte u Jemenu od 2015. do 2025. Dok je taj novac pritjecao u zemlju – veći dio IRG-u, s neodređenim iznosom koji je pritjecao prevarantima i militantima, prema Weltu – Njemačka je istovremeno naoružavala vojsku Saudijske Arabije i UAE-a, koji su od tada vodili rat protiv Hutija. 2015.
Prema istraživanju grupe njemačkih medija iz 2019., saudijska i emiratska vojska koristile su “ratni brodovi, oružane stanice i tenkovska tehnologija iz Njemačke” u njihovom ratu protiv najsiromašnije zemlje u regiji. Ovo otkriće izazvalo je bijes u Berlinu, pa je izvoz oružja u Saudijsku Arabiju i Emirate posljedično zabranjen.
Intervencija predvođena Saudijskom Arabijom u Jemenu pogoršala je ionako turobnu humanitarnu situaciju. Povrh desetaka tisuća civila ubijenih u neprijateljstvima, saudijska blokada jemenskih luka pokrenula je ono što je Norveško vijeće za izbjeglice 2017. nazvalo “glad biblijskih razmjera izazvana čovjekom.”
Bizarno, njemačke trupe možda su se borile protiv militanata koje je financirala Njemačka u Jemenu dok su njemačkim novcem plaćali humanitarne projekte u područjima opustošenim njemačkim oružjem.
Ne zvuči li ovo poznato?
Iako međunarodnu pomoć dodjeljuju vlade, troši je bizantska mreža nevladinih organizacija i izvođača radova. To znači da zapadne sile često na kraju financiraju obje strane u istom sukobu. Na primjer, dok vlada SAD daje Izraelu oko 3,8 milijardi dolara godišnje vojne pomoći, “najmanje 122 milijuna dolara” u razvojnom novcu koji je Palestinskim organizacijama dala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) završio je u rukama “skupine povezane s označenim teroristima,” prema izvješću Foruma za Bliski istok iz 2025.
Bliskoistočni forum je proizraelska zagovaračka skupina, a njezina je definicija “poravnati” treba uzeti s rezervom. Hamas upravlja Gazom, i kao takav, sav novac od pomoći koji teče u taj pojas uvijek mora proći “usklađene grupe” s organizacijom. Ipak, najnovije izvješće iz Njemačke i prethodna izvješća o USAID-u ilustriraju zajedničku temu: zapadni porezni obveznici često nemaju pojma kamo njihov novac odlazi nakon što je u inozemstvu.
Kada je prošle godine ‘Odjel za vladinu učinkovitost (DOGE)’ Elona Muska počeo gurati USAID, američka javnost je saznala da su potrošili 2 milijuna dolara na “podržavanje rodno afirmirane zdravstvene zaštite i LGBTQ+ zagovaranja u Gvatemali,” 13,2 milijuna dolara dalje “programi bioraznolikosti u Liberiji,” i 47.000 dolara dalje “opera usmjerena na transrodne osobe” u Kolumbiji, među bezbrojnim drugim naizgled ideološki vođenim programima.
Njemačka troši 29 milijardi eura na razvojnu pomoć svake godine, što je čini najvećim svjetskim potrošačem inozemne pomoći otkako je američki predsjednik Donald Trump srezao proračun USAID-a sa 63 milijarde dolara 2024. na oko 16 milijardi ove godine. Većina inozemnih razvojnih programa Berlina usmjerena je na klimu, no prema izvješću njemačkog časopisa Focus, drugi “služe provedbi ideoloških projekata nevladinih organizacija umjesto da se bave stvarnim potrebama i poteškoćama siromašnih ljudi.” Među ovom posljednjom kategorijom su “rodna obuka u Kini i projekt o pozitivnoj muškosti u Ruandi.”
Kako je reagirala njemačka vlada?
Unatoč prijevari koja je direktorima GIZ-a poznata od 2023., više njemačkih vlada šutjelo je o tom pitanju. Međutim, nakon članka Welt am Sonntag, stranka kancelara Friedricha Merza, vladajući kršćanski demokrati, pozvala je agenciju da u potpunosti objasni svoje postupke u Jemenu.
Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), najpopularnija stranka u zemlji, otišla je i dalje, predlažući da se GIZ potpuno ukine. Skandal “još jednom naglašava temeljne nedostatke trenutačne njemačke politike razvojne pomoći: milijarde se troše, a da Njemačka ili partnerske zemlje nemaju koristi na bilo koji održiv način,” Glasnogovornik AfD-a Rocco Kever rekao je za Politico.
Kever je sugerirao da je Trumpovo postupanje s USAID-om primjer koji bi Njemačka mogla slijediti, nazivajući uništavanje agencije “zanimljiv i hrabar signal.”
