Objavljeno prije 10 h i 55 min
Voditelj palijativnog odjela, dr. Jakić, kaže kako kapaciteti nisu dovoljni, jer je samo 10 postelja
NAŠICE – Opća županijska bolnica Našice ima Odjel za palijativnu skrb koji radi šest godina i jedina u Osječko-baranjskoj županiji omogućuje stacionarno palijativno liječenje.
Palijativna skrb u našičkoj se bolnici pruža od 2016. godine, a kao samostalna djelatnost izdvojila se 2018. godine. Do tada, ističe ravnatelj bolnice Dino Vida, palijativna skrb bila je organizirana na Odjelu za internu medicinu.
Odjel za palijativnu skrb u Općoj županijskoj bolnici Našice sastoji od pet dvokrevetnih soba. Broj palijativnih postelja manji je od potreba.
– Trenutačni kapaciteti nisu dovoljni, jer u čitavoj županiji imamo samo deset postelja u našoj bolnici. Prema mrežama zdravstvene službe predviđeno je od 24 do 30 palijativnih postelja za županiju. Čim se mjesto oslobodi, odnosno kada palijativni bolesnik ode kući ili premine, prema prioritetu, tko je teži pacijent, odnosno kojem je najpotrebnije, toga primamo na odjel. Uskoro bismo trebali imati 12 postelja, no potrebe za palijativnom skrbi daleko su veće – napominje voditelj Odjela za palijativnu skrb, dr. Hrvoje Jakić, specijalist interne medicine s užom specijalnosti iz kardiologije.
Najčešći palijativni pacijenti su onkološki, u 80 posto slučajeva, a zatim oboljeli od neizlječivih kroničnih bolesti u završnim stadijima poput ciroze jetre, srčanog zatajenja i bubrežne bolesti. Palijativnu skrb većinom trebaju i oboljeli od neurodegenerativnih bolesti – demencije, a pretežno je to Alzheimerova demencija.
– Mobilni palijativni timovi obilaze bolesnike na terenu. Kada mobilni tim u suradnji s obiteljskim liječnicima zaključi da liječenje više nije moguće u kućnim uvjetima ni u domovima za starije i nemoćne osobe, kontaktiraju nas i onda takve bolesnike primamo na Odjel za palijativnu skrb. Njima se pruža palijativno liječenje i zdravstvena njega – objašnjava dr. Jakić i dodaje kako se na odjelu provodi kvalitetna zdravstvena njega bolesnika i komunikacija s članovima obitelji. Na palijativnom odjelu dozvoljene su posjete 24 sata, a članovi obitelji prema potrebi mogu prenoćiti.
– Na Odjelu za palijativnu skrb nije lako raditi, ali medicinske sestre uz dobru edukaciju pružaju odličnu palijativnu zdravstvenu njegu bolesnicima. Ovdje su bolesnici specifičnih potreba i naš je rad bitno drukčiji nego na drugim bolničkim odjelima – nadovezuje se magistra sestrinstva Klaudija Paulić, zamjenica glavne sestre Odjela za palijativnu skrb, iza koje je šest godina rada na odjelu. Kaže kako u poslu imaju veliku podršku nadređenih i da dobro surađuju s ostalim bolničkim odjelima.
– Palijativa nije samo umiranje, kako se to često u javnosti misli. Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života palijativnih bolesnika i njihovih obitelji, koje su uključene u skrb o palijativnim bolesnicima. Suočavamo se s njihovim problemima te pomažemo u njihovu rješavanju multidisciplinarno. Ispunjavajući visoku razinu kvalitete usluge, smatram da imamo kvalitetan Odjel za palijativnu skrb u Hrvatskoj te da još itekako imamo prostora za rast – kaže dr. sc. Zvjezdana Gvozdanović, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo.
Ističe kako je cilj palijativne skrbi postizanje najveće kvalitete života za bolesnike i njihove članove obitelji, pri čemu je važno očuvati dostojanstvo i umanjiti ili odgoditi patnju kod bolesnika te im osigurati kvalitetan život do smrti.
Snježana Fridl
Velik javnozdravstveni problem
Palijativna skrb značajan je javnozdravstveni problem u svijetu, a i u Hrvatskoj.
– Starenjem stanovništva i porastom broja teško oboljelih od malignih i kroničnih bolesti povećava se potreba za palijativnom skrbi. Potrebe za palijativnom skrbi sve su veće i još će rasti. Stručna pomoć nije potrebna samo palijativnim bolesnicima, već i članovima njihove obitelji – napominje dr. sc. Zvjezdana Gvozdanović.