Više od tri desetljeća nakon opsade Sarajeva, talijansko državno odvjetništvo otvorilo je istragu koja bi mogla rasvijetliti jedan od najmračnijih i najmanje poznatih priča rata u Bosni i Hercegovini, priču o “turistima-snajperistima”, stranim državljanima koji su, navodno, plaćali da bi pucali na civile u opkoljenom gradu.
Opsada Sarajeva trajala je od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996., a tijekom nje je ubijeno više od 11.500 civila, među njima 1.500 djece, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno. Glavne mete bili su civili, uključujući djecu, žene i starije građane. Snajperisti su pucali s brda oko grada, dok je centralni bulevar, poznat kao “Sniper Alley”, bio posebno opasan.
Tijekom opsade, broj samoubojstava u Sarajevu je dramatično porastao, broj pobačaja se udvostručio a broj rođene djece smanjio za 50 %.
Snajper turisti
Istraga je pokrenuta nakon prijave talijanskog novinara i pisca Ezija Gavazzenija, koji je milanskom državnom odvjetništvu dostavio dokumente i svjedočenja prikupljena tijekom višegodišnjeg istraživanja. Gavazzeni za N1 ističe da je dokumentarni film “Sarajevo Safari” bio polazna točka njegovog rada.
“Imao sam kontakte s ljudima među kojima je bio i pripadnik obavještajnih službi BiH tijekom opsade Sarajeva, koji je svjedočio o grupama talijanskih ‘turista-snajperista’ koji su dolazili na brda da pucaju na civile”, tvrdi Gavazzeni. Ovi snajperisti nisu imali politički motiv, pucali su iz adrenalina i zabave, promatrajući ljude kroz optičke nišane. Cijeli sustav omogućila je srpska služba sigurnosti (SDB), koja je strancima osigurala rute i položaje u brdima iznad Sarajeva. Turisti su se sastajali u Trstu, putovali preko Beograda i odatle bili vođeni do snajperskih položaja.
Posebno je jeziva činjenica da je 1993. i 1994. godine više od stotinu stranih lovaca navodno plaćalo između 80.000 i 100.000 eura za odstrjel čovjeka. Ako bi meta bilo dijete, cijena je bila još viša, piše Dominik Straub za njemački list Tagesspiegel.
Milansko državno odvjetništvo istragu je povjerilo specijalnoj jedinici karabinjera ROS, poznatoj po radu na složenim međunarodnim predmetima. Italija je time postala prva zemlja koja je pravosudno istražila fenomen tzv. “vikend snajperista”.
Svjedočenje bivšeg obavještajca
Bivši obavještajac Armije BiH, Edin Subašić, koji u filmu “Sarajevo Safari” govori o strancima koji su plaćali da pucaju na civile, opisao je događaj iz 1993. godine, saslušanje zarobljenog dobrovoljca koje je, tvrdi, otkrilo postojanje stranih “turista-snajperista”.
“Zarobljenik, dvadesetogodišnjak iz Paraćina, kazao je da je u Bosnu, na poziv Srpske radikalne stranke, došao s grupom dobrovoljaca iz Beograda. Tijekom noćne vožnje do Pala u autobusu je primijetio pet stranaca koji su imali poseban status i bili dobro opremljeni. Trojica su bili Talijani, jedan iz Milana, dok preostala dvojica nisu otkrila identitet”, prisjeća se Subašić.
Prema njegovim riječima, ti ljudi nisu bili plaćeni za ratovanje, već su sami plaćali da im vojska bosanskih Srba omogući pucanje na civile – što je Subašić opisao kao “safari na ljude”.
Federalna televizija (FTV) navodi da je Subašić tijekom rata prikupio informacije o Talijanima koji su sudjelovali u snajperskim napadima na Sarajevo, uključujući i poseban cjenovnik koji je ovisio je o tome je li meta muškarac, žena, trudnica ili dijete.
‘Vikend četnici’
Sarajlije su ih zvale “vikend četnici”, osobe koje su, bilo plaćene ili plaćajući same, vikendom dolazile na ratište. Džemil Hodžić, koji je imao deset godina kada je izgubio brata Amela (šesnaestogodišnjaka kojeg je 1993. ubio snajperist sa Špicaste stijene), danas vodi projekt Sniper Alley Photo, gdje svjedoči o životu pod opsadom.
“Govorilo se da dolaze ljudi sa strane. Znamo za plaćenike i dobrovoljce iz Rusije i Grčke, kao i za srpsku dijasporu. Njemački fotoreporter Peter Kullmann opisuje susret sa Srbima koji su dolazili iz Njemačke samo na dva dana, da bi. kako su tvrdili, ‘branili svoju zemlju’. Dolazili bi u petak poslije posla, a vraćali se u nedjelju kasno da bi u ponedjeljak stigli na posao”, rekao je Hodžić za DW.
On upozorava da su snajperski napadi ostavili krvave tragove po sarajevskim ulicama i da su počinitelji koji su četiri godine ubijali i dalje na slobodi. “Naše tužiteljstvo ne radi ništa po tom pitanju. Bojim se da će i ovaj slučaj iz Italije uskoro nestati iz medijskog prostora, sve do nekog novog otkrića”, dodao je.
‘Istina izlazi na vidjelo’
Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacijskog centra Sarajevo, navodi da je snajperska vatra tokom opsade odnijela između 300 i 350 života na području deset sarajevskih općina, gotovo svi civili, uključujući i djecu. Iako nema konkretnih podataka o “turistima-snajperistima”, dokumentirano je sudjelovanje stranih plaćenika u redovima JNA i VRS, oko 300 osoba iz Grčke, Rusije, Ukrajine i drugih zemalja koji su sudjelovali u sastavu srpske vojske.
Ako se gleda s vremenske distance od tri desetljeća, kaže, istina ipak izlazi na vidjelo: “Ako se nešto zaista dešavalo, to se ne može sakriti. Netko će prije ili kasnije progovoriti, bilo sudionici, ako imaju savjesti, ili oni koji su sve to organizirali”, kaže Tokača.
“Činjenica da talijansko pravosuđe sada istražuje ovaj slučaj govori da postoje određeni podaci koji potvrđuju jedan oblik brutalnog i nečovječnog djelovanja prema civilima u opsjednutom gradu”, dodao je.
‘Zataškana’ prijava
Istraga o “snajper-turistima” izazvala je snažan odjek jer bi ovo moglo biti prvo suđenje europskim državljanima koji su, izvan formalne vojne hijerarhije, ali uz podršku ili znanje snaga bosanskih Srba, sudjelovali u ratnim zločinima.
Bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić ranije je podnijela prijavu Tužiteljstvu BiH, koja je, prema Gavazzeniju, “zataškana”. Dok u Italiji istraga napreduje, u BiH slučaj stoji već tri godine. Subašić za DW ističe da je talijansko tužiteljstvo u Milanu otvorilo istragu koristeći iste dokaze, dok u BiH politički pritisci i proceduralne prepreke onemogućavaju procesuiranje počinitelja.
Otkriće o “ratnom turizmu” bogatih stranaca dodatno je potreslo javnost, otkrivajući novu, zastrašujuću dimenziju ratnih zločina počinjenih protiv stanovnika opkoljenog grada. Ako se dokažu navodi iz talijanske istrage, bit će to prvi slučaj u kojem i europski državljani odgovaraju za sudjelovanje u snajperskom “lovu na ljude”, jednom od najmračnijih simbola patnje Sarajeva tijekom najduže opsade u modernoj povijesti.
