U današnjem svijetu umjetne inteligencije, tehnologije i brzine jedna stvar je sigurna, a to je da ništa nije 100 posto sigurno. Pomalo bizarno, ali itekako istinito, pa se o svemu što nas čeka i tome gdje smo trenutačno govorilo na HAKOM-ovoj konferenciji “Dan novih tehnologija”.
Sve ide brzo, traže se rješenja i svi uglavnom pričaju o tome kako već kasnimo, ali možda je najbolja odluka da se smirimo jer očito idemo tempom kojim možemo. Hrvatska je dio svega toga i štoviše, uopće ne stoji loše. Naime, ući će u svijet kvantne infrastrukture, a o tome je govorio Bojan Schmidt iz Carneta. On kaže da se tu, u suštini, radi o sigurnoj komunikaciji.
Druga kvantna revolucija
Zato je u priču uključen i EuroQCI koji će biti sigurna kvantna komunikacijska infrastruktura koja će pokriti cijelu Europsku uniju. Kao jedan od fokusa prve faze tog projekta su oni nacionalni, a hrvatski je CroQCI. Koordinator za to je Carnet, a u sve je uključeno još sedam institucija (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilišni računski centar, Fakultet prometnih znanosti, Institut za fiziku, Institut Ruđer Bošković, Odašiljači i veze, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost).
Kada su u pitanju planovi za budućnost oko kvantne komunikacije, Schmidt ih navodi nekoliko, a među njima su: prekogranično povezivanje, integracija s klasičnim komunikacijskim sustavima, validacija sigurnosti i performansi, edukacija…
Martin Lončarić s IRB-a pojasnio je kako se trenutačno nalazimo u drugoj kvantnoj revoluciji koja dolazi u vidu komunikacije. “Ona ima stupanj zrelosti, izašla je iz laboratorija, implementirana je i konkretno se radi o kvantnoj kriptografiji.”
Ističe da je u tome važna metoda kvantna distribucija ključa (QKD) o kojoj je pak više rekao Zlatan Morić iz Algebre Bernays. “QKD koristi tri principa, a to su da se ne može napraviti kopija, da informacija nije fiksirana dok ju ne pročitamo te da prisluškivanje ostavlja tragove koje korisnici vide.”
Ipak, napadi su mogući. Morić je to pojasnio tako da si zamislite savršeno čvrst sef na kojemu napadač neće bušiti čelik, nego će probati napasti najslabiju točku u sustavu, tražit će čovjeka koji ima ključ, ići će kroz bravu.
Tako i u ovim sustavima postoje mjesta napada na kvantni lanac, a ona mogu biti vezana za pošiljatelja, komunikacijski kanal ili primatelja i u svemu je autentikacija zapravo tihi partner kvantne sigurnosti.
“Već sada neki prikupljaju kriptirani promet koji se sprema, a u budućnosti će kvantna računala to moći dekriptirati. Pitanje je koliko dugo želimo da podaci koje spremamo budu sigurni. Da bismo to unaprijedili, u kriptografiji nam trebaju neki novi problemi koje kvantno računalo ne može riješiti”, kaže pa zaključuje kako je “kvantna fizika alat, ne magija, a sustav gradimo mi i mi smo odgovorni za njegovu sigurnost.”
Sve to što se događa nije samo na zemlji, svemir je postao novo bojište, a kada on postane dio ključne infrastrukture, kibernetička otpornost postaje pitanje od državne i industrijske važnosti.
Stručnjakinja u svemirskoj industriji i voditeljica misije prvoga hrvatskog satelita CroCube Daniela Jović, kaže da su kibernetički ratovi u svemiru već počeli, a natjecanje se vodi kroz signal, podatke i zemaljsku infrastrukturu. Većina napada, kaže, ne cilja samo satelit, nego cijeli lanac misije.
“Najslabija točka često nije u orbiti, nego na zemlji: u konfiguraciji, korisničkom terminalima i operativnom procesu”, a navodi i neke vrste napada: jamming (ometanje signala), spoofing (lažni navigacijski podaci), kibernetički, kinetički te ne kinetički (mikrovalni, laserski, elektromagnetski) napadi.
Jović ističe da Rusiju i Kinu moramo smatrati ozbiljnim prijetnjama jer one svemir smatraju operativnom domenom moći. “Žele njime upravljati. Rusija ima dokazanu, isprobanu tehnologiju i zna što radi, a trenutačno je muči kapital. Kina je pak jaka, brzo se razvija, želi centralizirati moć i manje se boji posljedica.”
Pitanje je stoga gdje je u svemu tome Europa. Ona nije tehnološki slaba, ali je operativno složenija i sporije donosi odluke. Ipak, poduzima korake – mapiraju se i detektiraju prijetnje, tu je i EU Space Act koji daje zakonski okvir za sve održive aktivnosti, a ESA ima operativni centar uz kibernetičku sigurnost koji je tu za upravljanje incidentima i odgovore na prijetnje.
Daljnji koraci za suverenost i otpornost leže i u GOVSATCOM-u (Vladine satelitske komunikacije Europske unije).
“Inicijativa je to da se stvori mreža koja komunikacijski po svim područjima pokriva svu nužnu infrastrukturu koja je potrebna u kriznim i nepredvidivim situacijama. To će biti sigurna mreža za Europu radi gradnje otpornosti”, kaže Jović koja spominje i NATO jer on je 2019. proglasio svemir operativnom domenom čime su svemirski sustavi postali dio kolektivne sigurnosti.
Podaci postaju odluke
Kada je riječ o novim tehnologijama, koje su tema HAKOM-ove konferencije, važno je spomenuti i 5G mrežu, a o onoj privatnoj govorio je Josip Dulj iz tvrtke Markoja. Kaže kako ona košta, ali donosi i određene vrijednosti u koje ubraja ublažavanje rizika, uštede, produktivnost, izgubljene prihode (npr. brži popravak, manji prekid proizvodnje).
“Kuda ide 5G? Ide svojim putem i negdje će imati koristi. Sigurno ima vrijednost gdje se može koristiti, ali to se treba odrediti u razgovoru s industrijom.”
Za kraj su se dotaknuli umjetne inteligencije i dronova te primjeni u poljoprivredi. Ivana Rendulić Jelušić iz Alti Agra kaže da nam dolazi vrijeme pametne poljoprivrede koja će optimizirati proizvodnju. “Da bi nešto bilo pametno i precizno, trebaju nam podaci, a jedan od izvora podataka su i multispektralni dronovi koji snimaju spektre koje golim okom ne vidimo. Analizom refleksije potom se dobije uvid u fiziološko stanje vinove loze i donose se odluke.”
Predstavila je potom sustav Vineyard Angel koji to radi pomoću AI-ja i zaključila da tehnologija ne zamjenjuje agronoma, već mu pomaže. “Odluke su kvalitetnije kada su bazirane na podacima, a ne samo procjenama. Prava vrijednost tehnologije nastaje kada podaci postanu odluka na terenu.”
Bilo kako bilo, promjene su nas sustigle, a tko se u njima ne snađe, neće ostati konkurentan.

