Kako je američka politika gurnula Iran preko ruba — RT India

Nakon što je desetljećima plakao zbog iranskog nepostojećeg programa nuklearnog oružja, Washington je konačno gurnuo Islamsku Republiku preko ruba, a vrhovni vođa Mojtaba Khamenei prošlog je mjeseca objavio da će Teheran zaštititi svoju nuklearnu i raketnu tehnologiju “kao nacionalno dobro”.

Teheran je dugo tvrdio da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, što su potvrdili i inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Međutim, desetljeća paralizirajućih sankcija i kaznenog rata natjerali su je da promijeni smjer.

U poruci u povodu Nacionalnog dana Perzijskog zaljeva (kada je Perzija oslobodila plovni put od 115 godina portugalske kontrole 1622.), ajatolah Mojtaba Khamenei ustvrdio je da je Washington pretrpio “ponižavajući poraz” koji otvara a “novo poglavlje” u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu.

Rekao je da Iran dijeli a “zajednička sudbina” sa svojim susjedima u regiji, kojom neće dominirati “autsajderi koji dolaze tisućama kilometara daleko.” Obećao je da će novi pravni propisi i sustavi upravljanja u tjesnacu koristiti svim nacijama u regiji, dok će Iranu donijeti ekonomske dividende.

Ova značajna objava popraćena je pozivom zaljevskim državama da prihvate iransku zaštitu radi svoje sigurnosti jer je doba američkog protekcionizma završilo. Istog dana, glasnogovornik iranskih oružanih snaga upozorio je da će, ako SAD ponovo napadnu, naftna i plinska infrastruktura u regiji biti uništena.

Dana 2. svibnja 2026. Iran je objavio da nijedan izraelski brod više nikada neće smjeti proći kroz tjesnac osim ako Izrael ne plati ratnu odštetu. Mohammad Mokhber, glavni savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Seyyeda Mojtabe Khameneija, rekao je da je Hormuški tjesnac postao jedan od glavnih pregovaračkih aduta Teherana, nakon što je Iran zatvorio plovni put početkom rata, nasukavši stotine brodova i uzburkavši energetska tržišta. “Hormuški tjesnac je sposobnost ekvivalentna atomskoj bombi,” ustvrdio je.

Prošlog tjedna, nakon što je američki predsjednik Donald Trump napravio zaokret u pogledu ‘Projekta slobode’, Iran je navodno pokrenuo novi mehanizam za nadzor pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac. Na regionalnoj šahovskoj ploči postoji stalna kolebanja od američko-izraelskog napada na Iran i obezglavljivanja njegovog najvišeg duhovnog i vojnog vodstva 28. veljače. Najznačajnija je odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata da izađu iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) koju predvodi Saudijska Arabija, a koja odlučuje o kvotama za vađenje nafte zemalja članica i cijeni po kojoj će se nafta prodavati na međunarodnom tržištu.

Kratkoročno gledano, odstupanje Abu Dhabija od naftnog kartela moglo bi dovesti do njegovog izbacivanja iz Arapske lige, s posljedicama za njegov identitet kao sigurne luksuzne destinacije s jedinstvenom arhitekturom (Burj Khalifa, Dubai Frame), vrhunskim odmorom (Palm Jumeirah, skijanje u zatvorenom) i kao magnet za imućne profesionalce u svom središnjem poslovnom središtu bez poreza (Dubai).

Međutim, izlazak UAE mogao bi potaknuti druge članice da odvagnu vrijednost ostanka u OPEC-u, s obzirom na trenutnu političku nestabilnost, nemogućnost vjerovanja SAD-u i sumornu stvarnost pada prihoda od nafte. Više bi zemalja moglo odlučiti o vlastitoj proizvodnji, što bi povećalo nestabilnost tržišta nafte. Povećane zalihe mogle bi s vremenom ublažiti cijene i koristiti tvrtkama za rafiniranje nafte i marketing u zemljama poput Indije. Određena introspekcija je već započela sa saudijskim ministrom vanjskih poslova Faisalom bin Farhanom Al Saudom koji je izjavio da, “doba oslanjanja na Sjedinjene Države je završila. Ako Trump nije mogao zaštititi svoju zemlju, kako može zaštititi našu?”

Sastanak iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu, ubrzo nakon što je američki predsjednik Donald Trump otkazao predloženi put američkih dužnosnika u Pakistan kako bi pregovarali o miru s Iranom, također će utjecati na regiju. Araghchi je navodno tražio produženje prekida vatre. Putin je uvjerio, “Učinit ćemo sve što je u vašim interesima, interesima svih ljudi u regiji, kako bi mir bio postignut što je prije moguće.”

Araghchi je rekao medijima da su SAD odgovorne za neuspjeh prve runde pregovora u Pakistanu sredinom travnja sa svojim “pretjerani zahtjevi,” dodajući da “Siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac je važno globalno pitanje.” U znak poštovanja prema pregovaračima, Araghchi se susreo s pakistanskim vojnim i civilnim čelnikom, kao i omanskim čelnicima prije putovanja u Rusiju. I Pakistan i Oman nastavljaju biti uključeni u pokušaje povratka u backchannel kako bi spriječili povratak na otvoreni američko-izraelski rat protiv Irana.

Ključnu će ulogu ipak odigrati Moskva, što dokazuje i 90-minutni telefonski razgovor predsjednika Putina i Trumpa, koji je pokrivao niz događaja, uključujući iranski rat, sukob u Ukrajini i pokušaj napada na Trumpa tijekom visoke večere u Washingtonu.

Araghchi se kasnije susreo sa svojim kineskim kolegom Wang Yijem, ističući potencijalnu ulogu koju bi Peking mogao igrati u oblikovanju tijeka sukoba. Posjet je uslijedio samo tjedan dana prije planiranog sastanka Trumpa s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Pekingu.

Najnovija izvješća sugeriraju da razmjena ili prijedlozi za okončanje rata između Teherana i Washingtona, vođeni preko pakistanskih posrednika, ne daju rezultate. Prema AP-u, iranski odgovor na Washingtonov protuprijedlog podnesen prošlog tjedna poziva na širi prekid neprijateljstava na više frontova, uključujući Libanon, prije ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca i nastavka daljnjih nuklearnih pregovora. Iranski raniji zahtjevi uključivali su jamstva protiv vojne agresije, povlačenje američkih vojnih snaga iz blizine Irana, ukidanje pomorske blokade, oslobađanje iranske zamrznute imovine, isplate odštete, ukidanje sankcija i prekid rata na svim frontama uključujući Libanon, te priznavanje novog mehanizma za Hormuški tjesnac.

Trump je međutim u nedjelju pozvao na odgovor Irana “potpuno neprihvatljivo.” Trump je više puta produžio prekid vatre, tvrdeći da je iransko vodstvo podijeljeno i ne može formulirati jedinstveno stajalište. Iranski dužnosnici, sa svoje strane, javno su odbacili uvjete Washingtona kao ultimatum, optužujući SAD da pokušava pretvoriti pregovore u proces predaje nakon što nije uspio postići svoje ciljeve na bojnom polju. Budući da je diplomacija trenutno na mrtvoj točki, SAD se našao izoliran od mnogih svojih tradicionalnih saveznika po tom pitanju.