Iran ima dovoljno raketnih sposobnosti za nastavak borbe ako Donald Trump odluči nastaviti rat, procijenile su obavještajne službe SAD-a i NATO-a – a stručnjaci kažu da ima još nekoliko karata u rukavu.
Američki predsjednik više je puta tvrdio da su američke snage sveobuhvatno uništile iransku vojsku, uključujući raketne kapacitete i mornaricu, tijekom šest tjedana sukoba prije nego što je dogovoren prekid vatre.
Obavještajne agencije upozorile su da Iran još uvijek ima pristup većini svojih projektila i podzemnih postrojenja, rekli su izvori The Independentbacajući sumnju na dvojbene tvrdnje predsjednika Trumpa da je Iran “desetkovan” ratom.
Stručnjaci kažu da Iran zadržava brojne mogućnosti za eskalaciju.
“Snaga Teherana leži u njegovim asimetričnim sposobnostima: balističkim projektilima, krstarećim projektilima, bespilotnim letjelicama, pomorskim minama, cyber operacijama i proxy skupinama”, rekao je Frank A Rose, bivši pomoćnik državnog tajnika za kontrolu naoružanja u Obaminoj administraciji.
Pregovori između Washingtona i Teherana su u zastoju.
Bez jamstva dugoročnog mirovnog sporazuma, i dok raste zabrinutost da bi se rat punih razmjera mogao nastaviti, The Independent razmatra stanje iranske vojske i kako bi mogla voditi asimetrični rat sa SAD-om.
Rakete i dronovi
Obavještajne službe NATO-a vjeruju da su Iranci zadržali najmanje 60 posto svojih raketnih sposobnosti, The Independent je rečeno.
Američka obavještajna služba vjeruje da je 90 posto iranskih skladišta i lansirnih postrojenja zakopanih pod zemljom sada “djelomično ili potpuno operativno”, s pristupom 30 od 33 raketne lokacije smještene duž Hormuškog tjesnaca, navodi se u New York Times.
Rose je rekao da Iran “vjerojatno zadržava značajne zalihe balističkih i krstarećih projektila”.
Teheran, kao rezultat toga, zadržava dovoljno svojih vojnih kapaciteta da “stvori ozbiljne poremećaje u regiji”, dodao je.
Dva tjedna prije stupanja na snagu prekida vatre, rekao je geopolitički analitičar Dmitri Alperovitch bilo je “vjerojatno sigurno pretpostaviti da [Iran] može nastaviti barem tjednima, možda i dulje, ovom brzinom paljbe”.
Zemlja također zadržava kapacitet za proizvodnju velikog broja svojih jeftinih, jednosmjernih kamikaza bespilotnih letjelica, koje su bile ključne u njezinim osvetničkim napadima na susjedne zemlje oko Bliskog istoka.
Ali dok Iran može stvoriti nestabilnost, izgubio je sposobnost postizanja “strateškog iznenađenja ili prisilne dominacije”, rekao je Rose, dodajući da se obrana od projektila u Zaljevu pokazala “sve učinkovitijom u otupljivanju raketnih napada velikih razmjera i bespilotnih letjelica”.
Hormuški tjesnac: Flota komaraca
Iran je nastavio pojačavati svoju kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, ključnim elementom njegove asimetrične strategije u kojoj je vodio ekonomski rat kako bi nadoknadio ono što mu nedostaje u vojnoj vatrenoj moći.
Kritični plovni put, kojim teče oko jedna petina svjetske nafte, ostaje pod iranskom blokadom, a SAD odustaje od napora da vodi komercijalne brodove kroz tjesnac.
Trump je ustvrdio da iranska mornarica “leži na dnu mora, potpuno izbrisana”, ali da “ono što nismo pogodili je njihov mali broj, kako oni nazivaju, ‘brzih napadačkih brodova’, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom”.
Roj iranskih glisera, poznat kao iranska ‘flota komaraca’, sada predstavlja ozbiljnu zabrinutost za plovila koja traže tranzit plovnim putovima, pogotovo jer je te brodove teško pratiti i često nose oružje na brodu. Omogućio je Teheranu da održi svoju blokadu unatoč oštećenjima na nekim od njegovih većih mornaričkih brodova.
“Čak i degradirani Iran može ugroziti pomorski promet i energetsku infrastrukturu u Zaljevu”, rekao je Rose. “Ključna opasnost je poremećaj, a ne izravna vojna pobjeda.
“Iran će nastaviti naginjati asimetričnom ratovanju jer tamo vjeruje da može nadoknaditi ogromnu američku konvencionalnu nadmoć.”
Podmorski kablovi u Hormuzu
U petak su mediji povezani s iranskom vojskom pozvali Teheran da uvede naknade za korištenje podmorskih kabela koji prolaze kroz Hormuški tjesnac.
Time bi se osigurala iranska kontrola nad plovnim putovima i moglo bi se zaraditi milijarde dolara, dok bi Teheranu dao svježu moć nad Zapadom, rekla je novinska agencija Tasnim.
Kabeli prenose oko 99 posto svjetskog internetskog prometa, prema ITU-u, specijaliziranoj agenciji Ujedinjenih naroda za digitalne tehnologije. Oni također prenose telekomunikacije i električnu energiju između zemalja, a ključni su za usluge u oblaku i online komunikacije.
“Oštećeni kabeli znače usporavanje ili prekide interneta, poremećaje e-trgovine, odgođene financijske transakcije… i ekonomske posljedice svih tih poremećaja”, rekla je geopolitička i energetska analitičarka Masha Kotkin.
Zaljevske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, ulažu milijarde dolara u umjetnu inteligenciju i digitalnu infrastrukturu kako bi diverzificirale svoja gospodarstva od nafte.
Obje nacije uspostavile su nacionalne tvrtke za umjetnu inteligenciju koje opslužuju klijente diljem regije – sve se oslanjaju na podvodne kablove za prijenos podataka brzinom munje.
Iranske proxy skupine
Drugdje u regiji, čini se da je uspješno ponovno naoružavanje libanonske militantne skupine Hezbollah iznenadilo izraelsku vojsku, nakon što je pokrenula napade kao odgovor na američko-izraelske udare na Iran u veljači.
Unatoč primirju dogovorenom sredinom travnja, obje strane su se međusobno optuživale za kršenje primirja, a Izrael je nastavio s štetnim udarima na Beirut i diljem južnog Libanona.
Nejasno je koliko je posljednji rat nanio Hezbollahovoj vojnoj sposobnosti, ali sela na jugu zemlje i zgrade u glavnom gradu Bejrutu sravnjeni su sa zemljom u izraelskim napadima.
Jemenska pobunjenička skupina Houthi u međuvremenu je ostala relativno tiha. No, sugerirano je da bi mogli biti raspoređeni da izazovu haos u tjesnacu Bab el-Mandeb, još jednom kritičnom strateškom vodenom putu kroz koji teče nafta.
Tjesnac Bab el-Mandeb vitalni je pomorski koridor koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom, kroz koji teče veliki dio globalne trgovine, uključujući zalihe energije.
Prema američkoj Upravi za energetske informacije, 2025. nešto više od 4 milijuna barela nafte prošlo je kroz tjesnac svaki dan – oko 6 posto globalne ukupne količine – iako je to bio daleko prometniji kanal prije eskalacije hutijskih prijetnji pomorstvu posljednjih godina.
Cyber napadi
Nisu samo vojska i telekomunikacije pod prijetnjom. Sigurnosne agencije upozoravaju na opasnost od kibernetičkih napada od strane opunomoćenika povezanih s Iranom, posebno oko vodoprivrednih i energetskih objekata.
“Kibernetički napadi na sustave pitke vode i otpadnih voda izravno prijete javnom zdravlju i otpornosti zajednice”, rekao je Jeffrey Hall, administrator u Agenciji za zaštitu okoliša (EPA), u izjavi.
“Jedno kršenje može poremetiti tretman ili unijeti kontaminante, oštetiti opremu i narušiti povjerenje javnosti.”
FBI, Nacionalna sigurnosna agencija, Američko kibernetičko zapovjedništvo, Američko ministarstvo energetike i Agencija za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture, svi su podržali savjetovanje.
Iran je ranije bio optužen za izvođenje kibernetičkih napada, uključujući nestanak struje u Turskoj 2015. i nekoliko mogućih upada u web stranice izraelske vlade 2022.
Iran je u međuvremenu rekao da su SAD i Izrael izveli nekoliko kibernetičkih napada protiv njega.
