Vojno-redarstvena operacija Bljesak, pokrenuta 1. svibnja 1995. godine u 5:21 sati, označila je ključnu prekretnicu u Domovinskom ratu, donoseći oslobođenje okupiranog teritorija zapadne Slavonije u munjevitoj akciji koja je trajala manje od 32 sata. Operaciju je odobrio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, dok je zadaću presijecanja Sektora Zapad, na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Janka Bobetka, uspješno provela Hrvatska vojska u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova.
Munjevit udar i povratak nadzora
Napad je započeo na oko 80 kilometara dugoj bojišnici, napredujući istodobno iz tri smjera – s istoka, sjevera i zapada. Zahvaljujući jakim udarima hrvatskih snaga, neprijateljski otpor je slomljen, a okupirano područje zapadne Slavonije uspješno presječeno. U manje od 32 sata, zaključno s 2. svibnjem, oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog teritorija, čime su ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeni Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška, dok je ključni nadzor uspostavljen nad autocestom Zagreb-Lipovac te željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.
Angažirane postrojbe
U ovoj složenoj operaciji sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Borbena djelovanja provodile su postrojbe iz sastava 1., 3. i 5. gardijske brigade, Oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, domobranske pukovnije (52., 121. i 125.), brigade HV-a (104., 105. i 123.), 265. izvidničko-diverzantska satnija, 69. satnija Vojne policije te 505. mješovita satnija ABKO. Uz njih, Sektor specijalne policije MUP-a angažirao je niz postrojbi, uključujući ATJ Lučko, te specijalne jedinice policije Alfa, Omega, Ban, Šap, Bak, Osa, Ris, Orao, Trenk, Grom, Tigar, Ajkula, Poskoci, Delta, Roda, Barun, Jastrebovi i BATT.
Logističku, topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, 15. protuoklopne topničke i raketne brigade, 16. topničko-raketne brigade, 18. topničkog divizijuna, 201. i 202. topničko-raketne brigade PZO te 1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm PZO. U provedbi zadaća sudjelovali su i Vod za elektroničko djelovanje, Vod bespilotnih letjelica, 350. odred diverzanata GS HV-a, 50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze i 312. logističke baze.
Žrtve i neprijateljska odmazda
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo također je odigralo iznimno važnu ulogu, no akcija je nažalost obilježena i velikim gubitkom; prilikom borbenog djelovanja MIG-om 21 poginuo je pukovnik Rudolf Perešin, zapovjednik prve lovačke eskadrile. U operaciji je ukupno poginuo ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, dok ih je 162 ranjeno.
Kao čin odmazde za težak poraz u Bljesku, srpsko vodstvo naredilo je raketiranje hrvatskih gradova. U napadu na Zagreb, u kojem su pogođeni civilni objekti poput dječje bolnice, gimnazije i Akademije dramskih umjetnosti, ubijeno je sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.
Kraj velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji
Konačan slom neprijateljskih snaga dogodio se 4. svibnja, četvrtog dana operacije, kada je na Gavrinici iznad Pakraca potpisana bezuvjetna predaja, čime je označen kraj velikosrpske politike na tom području. Visoka razina koordinacije i spremnosti postrojbi HV-a i MUP-a u ovoj operaciji bila je uvertira u konačni obračun s agresorskom politikom u Hrvatskoj, koji je uslijedio u kolovozu 1995. godine pobjedonosnom operacijom Oluja, dok je preostali dio okupiranog teritorija, hrvatsko Podunavlje, vraćen u državno-pravni poredak mirnom reintegracijom provedenom od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. godine.
Bljesak kao strateški katalizator za Dalmaciju
Iako se odvijao u zapadnoj Slavoniji, Bljesak je imao dalekosežne posljedice za okupirana područja u Dalmaciji i zaleđu:
Razbijanje mita o nepobjedivosti: Prije Bljeska, srpsko političko i vojno vodstvo u Kninu (središtu “RSK”) vjerovalo je da su njihove snage sposobne za dugotrajnu obranu i da Hrvatska vojska (HV) nije sposobna za brze, koordinirane udare na više pravaca. Munjeviti slom 18. korpusa u zapadnoj Slavoniji u samo 32 sata srušio je taj mit, izazvavši paniku i demoralizaciju među snagama u dalmatinskom zaleđu.
Provjera koordinacije snaga: Bljesak je bio prvi veliki test sinkroniziranog djelovanja gardijskih brigada, specijalne policije MUP-a i topničko-raketne potpore. Uspjeh te koordinacije dao je hrvatskom državnom vodstvu i generalima samopouzdanje i operativno iskustvo potrebno za planiranje mnogo složenije i opsežnije operacije – Oluje, kojom je oslobođen Knin i čitavo okupirano područje Dalmacije.
Pritisak na “koridor”: Oslobađanjem ključnih prometnica u zapadnoj Slavoniji, HV je dokazala sposobnost presijecanja neprijateljskih veza. To je izravno utjecalo na strategiju za dalmatinsko bojište, gdje je bilo ključno onemogućiti komunikaciju između sjevera i juga “RSK” i spriječiti dotok pomoći iz tadašnje SR Jugoslavije.
Psihološki slom vodstva “RSK”: Spoznaja da HV može munjevito osloboditi “enklavu” u zapadnoj Slavoniji naterala je vodstvo pobunjenih Srba na stalno stanje pripravnosti i straha. To ih je iscrpljivalo i onemogućavalo da kvalitetno organiziraju obranu na ostalim dijelovima bojišnice, uključujući tzv. Kninsku krajinu, što je HV maksimalno iskoristila tijekom kolovoza 1995.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Briljantna pobjeda koja je promijenila tijek rata: Operacija Bljesak i njezina uloga u oslobođenju Hrvatske
U zoru 1. svibnja 1995. točno u 5:21 sati, hrvatske snage započele su jednu od najpresudnijih operacija Domovinskog rata – vojno-redarstvenu akciju Bljesak. U manje od 32 sata oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara zapadne Slavonije, što je postalo ključni korak u obnovi teritorijalnog integriteta Hrvatske. Strategijski proboj na tri
