Mnogi radnici u Federaciji BiH nisu sigurni pripada li im otpremnina pri odlasku u mirovinu.
Budući da Opći kolektivni ugovor ne postoji već godinama, njihovo pravo ovisi o granskim ugovorima i pravilnicima tvrtke. U ovom tekstu pokušat ćemo dati informacije o tome kako provjeriti status, izračunati iznos i pojasniti što kaže zakon, piše Faktor.
Zakon o radu u Federaciji BiH u ovom dijelu nije do kraja jasan, pa se odluka o otpremnini pri odlasku u mirovinu u ovom entitetu prepušta sindikatima i poslodavcima.
Naime, ako određena grana ili sektor ima potpisan kolektivni ugovor kojim je utvrđeno da su poslodavci u toj grani obvezni isplatiti otpremninu radniku koji je stekao uvjete za mirovinu, ili ako poslodavac u svom pravilniku ima predviđenu isplatu otpremnine, radnik može ostvariti to pravo.
Podsjetimo, radnici u Federaciji BiH od 2017. godine nemaju potpisan Opći kolektivni ugovor, jer je prethodni, potpisan 2016. godine, godinu kasnije prestao važiti.
Otpremnina je jedno od pitanja kod kojih poslodavci često nisu sigurni što predstavlja radnopravnu obvezu, a što porezni tretman.
Kratak odgovor glasi: otpremnina u Federaciji BiH može biti neoporeziva, ali samo ako je isplaćena pod propisanim uvjetima i do propisanog iznosa.
Ako se isplati više od neoporezivog limita, razlika se smatra oporezivim prihodom zaposlenika.
Kada radnik ima pravo na otpremninu
Prema Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na otpremninu ako je s poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme te ako mu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada.
Iznimka su slučajevi kada se ugovor otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika.
Visina otpremnine utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Ipak, zakon propisuje da otpremnina ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Također, otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. To propisuje članak 111. Zakona o radu FBiH.
Kada je otpremnina neoporeziva
Prema Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu ne podliježe plaćanju poreza na dohodak ako je isplaćena do iznosa koji odgovara 70 posto prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji isplaćuje otpremninu.
To znači da je potrebno utvrditi prosječnu mjesečnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca, broj navršenih godina rada kod poslodavca, iznos otpremnine koji se isplaćuje te prelazi li isplaćeni iznos neoporezivi limit.
Primjer obračuna
Radnik je kod poslodavca radio šest navršenih godina. Prosječna mjesečna plaća u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora iznosi 1.500 KM.
Neoporezivi limit računa se na sljedeći način:
1.500 KM × 70 posto = 1.050 KM po godini rada
1.050 KM × 6 godina = 6.300 KM
U ovom primjeru otpremnina do 6.300 KM može biti neoporeziva, pod uvjetom da su ispunjeni i ostali zakonski uvjeti.
Ako poslodavac isplati 7.000 KM, tada je 6.300 KM neoporezivi dio, dok se preostalih 700 KM smatra oporezivim prihodom i podliježe obračunu poreza na dohodak.
