Godinu dana nakon što je Kina jednim birokratskim priopćenjem uspjela paralizirati dijelove globalnog automobilskog i obrambenog sektora, zapadne zemlje ubrzano razvijaju druge opcije.
Prije nešto više od godine dana Kina je priopćenjem svog Ministarstva trgovine uvela izvozna ograničenja na sedam rijetkih zemnih metala – samarij, gadolinij, terbij, disprozij, lutecij, skandij i itrij te na magnete koji ih sadrže. Potez koji je kineska diplomacija nazvala “nediskriminatornim” ubrzo se pokazao jednim od najučinkovitijih ekonomskih instrumenata u modernoj geopolitici.
Da bi se razumjela težina tog poteza, dovoljno je nekoliko brojki. Kina kontrolira 60 posto globalnog rudarenja magnetnih rijetkih zemnih metala, 91 posto globalne rafinirane proizvodnje, a u proizvodnji trajnih magneta njezin udio dostiže 94 posto. Od 20 strateški važnih minerala, Kina je vodeći prerađivač čak 19, s prosječnim tržišnim udjelom od 70 posto.
Dok je OPEC, na primjer, savez suverenih država proizvođača nafte, ovdje se radi o jednoj zemlji koja kontrolira praktički cijeli lanac vrijednosti, od rudnika do gotovog magneta.
Kina drži monopol na separaciju disprozija i terbija – minerala presudnih za trajne magnete koji podnose visoke temperature, ključnu komponentu, među ostalim, lovaca F-35, Teslinih humanoidnih robota i podmornica klase Virginia.
Reakcija zapada
Reakcija tržišta bila je trenutna. Europske cijene disprozija i terbija dostigle su šesterostruku vrijednost u odnosu na kineske domaće cijene, a mnogi proizvođači automobila u SAD-u, Europi i drugdje bili su prisiljeni smanjiti razinu iskorištenosti kapaciteta.
Slučaj itrija bio je još dramatičniji – međunarodne cijene itrijevog oksida porasle su s otprilike sa šest do osam dolara po kilogramu početkom 2025. na između 120 i 270 dolara po kilogramu, što je rast do 4400 posto u nekim tržištima.
U listopadu 2025. kontrole su proširene na još pet elemenata. Kina je potom u studenom suspendirala provedbu tih novih, proširenih mjera na godinu dana, do 10. studenoga 2026., kao dio sporazuma postignutog nakon susreta kineskog i američkog predsjednika kojim su se obje strane povukle od niza carina i trgovinskih barijera.
No suspenzija je bila samo djelomična. Travanjske kontrole na originalnih sedam elemenata nikad nisu suspendirane i ostaju potpuno na snazi. Izvoz itrija, disprozija i terbija i dalje je otprilike 50 posto niži od razina prije uvođenja kontrola i nema konkretnog vremenskog okvira za normalizaciju. Kina je obećala “razmotriti” američke zabrinutosti oko nestašica kritičnih minerala no ta formulacija ne utvrđuje rokove, mehanizme provjere niti što “razmatranje” konkretno znači.
U prosincu 2025. EU Komisija je usvojila akcijski plan ReSourceEU, mobilizirajući do tri milijarde eura u narednih 12 mjeseci za strateške projekte opskrbe, uz cilj smanjenja strateških ovisnosti za 50 posto do 2029.
Zakon o kritičnim sirovinama postavlja ambiciozne ciljeve za 2030. – najmanje 10 posto godišnje potrošnje iz domaće eksploatacije, 40 posto iz prerade i 25 posto iz recikliranja.
Dvadeset godina do samodostatnosti
Amerikanci su, pak, najavili projekt strateške rezerve vrijedne 12 milijardi dolara, s ciljem stabilizacije cijena i podrške proizvođačima.
Američka tvrtka USA Rare Earth je na pariškom summitu Odaberi Francusku objavila kako će do 2030. uložiti više od 175 milijuna eura u izgradnju kapaciteta za preradu rijetkih zemnih metala i proizvodnju magneta u Francuskoj, uz potporu francuske vlade i potencijalni izravni ulagački udio države.
Paradoks je što je ovaj krizni moment možda jest jedini koji može pokrenuti zapad prema ozbiljnoj diversifikaciji. No brzina odgovora ostaje otvoreno pitanje budući da stručnjaci procjenjuju da zapad za jedno desetljeće može napraviti primjetan napredak, ali potpuna samodostatnost nije realna za manje od dvadeset godina.
U međuvremenu, svaki električni automobil, svaka vjetroturbina i svaki vojni sustav koji koristi trajne magnete ovisi o odlukama koje se donose u Pekingu.
Kina je sada jače pritisla svoju najjaču polugu protiv SAD-a
