PULA – Kad nekome pozli najgora stvar koju možemo učiniti, ako smo u mogućnosti pomoći, jest čekati. Sve samo ne čekati, jer sa svakom je minutom šansa za spas života manja.
Često se postavlja pitanja o tome koliko znamo pomoći čovjeku u nevolji, kod srčanog zastoja. Edukacija građana još nije na zadovoljavajućoj razini, premda se informativno edukativne pokazne akcije često provode u istarskim gradovima. Važno je podizanje svijesti građana o prepoznavanju srčanog zastoja i poduzimanju mjera osnovnog održavanja života do dolaska hitne medicinske pomoći.
Na nedavnoj edukativnoj akciji u Puli, u povodu Svjetskog dana hitne medicine, građani su aktivno sudjelovali. Uz vođenje djelatnika hitne, učili su kako spasiti život.
Kada nekome pozli najgora stvar koju možemo učiniti, ako smo u mogućnosti pomoći, jest čekati. Sve samo ne čekati, jer sa svakom je minutom šansa za spas života manja. Provjerimo diše li osoba, ima li puls, i ako je došlo do zastoja srca, krećemo s oživljavanjem.
Strah je najveći neprijatelj, ali želja da pomognemo najveći je saveznik. Dejan Martić, prvostupnik sestrinstva, specijalist u Djelatnosti hitne medicine Istarske županije sa svojim je kolegama učio građane kako pomoći ugroženoj osobi.
U Edukacijskom centru Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije godišnje se educira oko 200 građana, pored zaposlenika koji redovito obnavljaju licence, piše Radio Pula. Važno je da se cijela zajednica uključi te da svi sudjelujemo u lancu preživljavanja.
Vanjski defibrillatori mogu pomoći da odradimo postupak oživljavanja, uz djelatnika Hitne na telefonskoj liniji. Nije lako oživjeti osobu, ne smijemo stati masirati na sredini prsnoga koša, brzo i snažno. Ustrajnost i snaga spašavaju život.
I.B.
