Na danas održanom sastanku u Općini Ravno, predstavnici Grada, Županije, Vodovoda, kao i nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, raspravljali su o kamenolomima koji se nalaze u trećoj zoni sanitarne zaštite. Kako je rečeno, kamenolom Začula, koji se nalazi u istoimenom mjestu, nema potrebne dozvole i neće raditi.
Međutim, to ne vrijedi za kamenolom Srnjak koji je ishodio dozvole i, sukladno tome, nastavlja s radom. Na sastanku je dogovoreno mikrozoniranje kako bi se utvrdio potencijalni utjecaj na izvorište Omble.
TREĆA ZONA NE DOPUŠTA (OVAKVE) KAMENOLOME
Kako je Dubrovački dnevnik već pisao, riječ je o praktički dva spojena kamenoloma na istoj lokaciji. Nalaze se na krškom, propusnom terenu, stoga se kod udruženja, ali i samih mještana kako tog područja BiH, tako i dubrovačkog područja, pojavila sasvim opravdana bojazan. Jer sve što bi se izlilo na gradilištu, moglo bi lako završiti u vodu kojom se opskrbljuje najveći dio dubrovačkog područja. Naime, poznato je kako krš nema svoj prirodni filter, a općem dojmu ne pomaže ni činjenica kako na području ima i otpada.
Zanimljivo je i kako su zakonske regulative na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine po pitanju zaštite istog područja neusklađene. Prema Odluci o zaštiti izvorišta Ombla, u trećoj zoni sanitarne zaštite zabranjena je podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih voda. Ovdje je u pitanju vapnenac.
Isto kaže i Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta u RH.
KAKO SE TO PROVJERILO DA NEMA UTJECAJA NA IZVORIŠTE?
Vrsta izvorišta, prema njihovim pravilnicima, dijele se na izvorišta podzemnih voda u izdanjima intergranularne poroznosti, izvorišta mineralnih, termalnih i termo-mineralnih voda, izvorišta podzemnih voda u krškim izdanima i izvorišta sa zahvatom površinskih voda. I za svaki izvor stoje posebne odredbe, a nijedna od njih ne dopušta bezuvjetno postojanje kamenoloma. Što se tiče krških izvora, stoji kako nije dopuštena eksploatacija kamena i šljunka, osim iz posebno kontroliranih i zaštićenih kamenoloma i šljunkara. Postavlja se pitanje na koji način su sporni kamenolomi zaštićeni i posebno kontrolirani.
S obzirom na to kako je mikrozoniranje sada naloženo, postavlja se pitanje i na koji je to način prethodno utvrđeno kako kamenolom neće negativno utjecati na izvorište Omble. Zanimljivo je kako su radovi nastavljeni, i prije nego što je mikrozoniranje započelo odnosno prije nego što bi pokazalo kako bi utjecaj ono imalo na vodu.
Područje današnjih kamenoloma u Začuli u prijašnjim je mapama svrstavano pod drugu zonu, a ono je danas u trećoj zoni, blizu granice s drugom zonom točnije svega nekoliko stotina metara od druge zone, što također nije zanemariv podatak.
Bez obzira na zakonske regulative koje se ponešto razlikuju među dvjema državama, logika nalaže da, ako je nešto procijenjeno kao potencijalna opasnost u jednoj državi, sasvim sigurno ne može biti bezopasna situacija u drugoj. Slivovi, podzemne vode, rijeke i izvori, kao i potencijalna onečišćenja, ionako ne znaju za granice. Vode koje su ovdje tema, nama su jedini izvori kojima se opskrbljujemo pa je nikada previše opreza, kad se o njima govori, odlučuje i kad se prema njima postupa.
Vezane vijesti:
Ekološka bomba prijeti izvorištu Omble! Intenzivirali se radovi na kamenolomu, struka: ‘On ne smije biti u zoni sanitarne zaštite!’
Britanski znanstvenik upozorio na prijetnju Ombli: Kamenolom u BiH je ilegalan i ne bi smio biti tu! (VIDEO)
Još jedna prijetnja izvoru Ombla! Hoće li nam kamenolomi u Općini Ravno ugroziti pitku vodu?
