Švedska mornarica gotovo na tjednoj razini susreće ruske podmornice u Baltičkom moru, izjavio je njezin načelnik operacija. Kapetan Marko Petkovic rekao je da Rusija kontinuirano jača svoju prisutnost u regiji, a opažanja njezinih plovila redoviti su dio života za švedsku mornaricu. “Vrlo je uobičajeno”, rekao je, dodajući da se broj takvih opažanja povećao posljednjih godina.
Regija Baltičkog mora suočava se sa sve većim brojem prijetnji, uključujući sumnjive hibridne napade dronovima, navodnu sabotažu podmorskih infrastruktura i stalni prolaz zastarjelih tankera u obliku brodova iz ‘flote u sjeni’, koji prevoze rusku sirovu naftu. Prošlog mjeseca, britanski ministar obrane rekao je da je ruski špijunski brod ušao u britanske vode i uperio lasere u vojne pilote, upozorivši da Ujedinjeno Kraljevstvo ulazi u novo doba prijetnji od neprijateljskih država.
Švedska je nedavno bila domaćin velike NATO-ove protupodmorničke vojne vježbe, Playbook Merlin 25, u kojoj je sudjelovalo devet zemalja, uključujući Švedsku, Njemačku, Francusku i SAD, a stotine pripadnika uvježbavale su svoje vještine lova na podmornice u jedinstvenim uvjetima Baltika kako bi se pripremili za moguće podvodne napade. Brdoviti podmorski krajolik Baltika u blizini Švedske otežava otkrivanje podmornica jer se one mogu sakriti.
Kapetan Petkovic: Rusija jača svoje kapacitete
Petkovic je rekao da Rusija povećava svoje sposobnosti te da proizvodi jednu podmornicu klase Kilo godišnje u Sankt Peterburgu i enklavi Kalinjingrad, smještenoj između Poljske i Litve. Rekao je da se ruski brodovi nalaze u promišljenom i stalnom programu modernizacije. “Kad jednom u Ukrajini stupi na snagu primirje ili sporazum o prekidu vatre, jedino što možete zaključiti, a i mi tako procjenjujemo, jest da će Rusija ojačati svoje sposobnosti u ovoj regiji”, rekao je Petkovic za Guardian.
“Dakle, uz to, švedska mornarica mora kontinuirano rasti i usredotočiti se na širu sliku.” Rekao je da je ruska flota tankera pod civilnim zastavama također zabrinjavajuća te nije isključio mogućnost da bi se takvi brodovi mogli koristiti za lansiranje dronova. “Sama flota u sjeni nije vojni problem, ali mogla bi utjecati na naše države iz vojne perspektive”, rekao je kapetan.
Različiti izazovi podmorskih uvjeta, uključujući manju vidljivost nego na površini, salinitet i temperaturu, znače da je podmorska infrastruktura u Baltičkoj regiji posebno ranjiva, rekao je. To se posebice odnosi na Švedsku, Norvešku, Finsku, Estoniju i Litvu, koje su “u potpunosti ovisne o pomorskim komunikacijskim linijama za održavanje svojih društava”. Ipak, vjeruje da pojačan NATO-ov nadzor daje rezultate. Rekao je da otkad je u siječnju uspostavljena operacija Baltic Sentry, “nismo zabilježili nijedan incident s kabelima u ovoj regiji”.
Dodao je: “Prije svega, to pokazuje da savez funkcionira, da postoji kohezija. I da zatvaramo redove protiv jedne konkretne prijetnje. Baltic Sentry je to dokazao.”.
