Pravilnikom se propisuje kućni red na način da se određuju dopuštene razine buke i sprječavanje nakupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, navodi se satnica kućnog reda i mira te odstupanja u iznimnim slučajevima kao i obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove.
Osim toga, pravilnik propisuje što je dopušteno držati te što nije dopušteno činiti na lođama, balkonima i terasama (posebnim i zajedničkim dijelovima zgrada), kakve su obaveze suvlasnika oko održavanja vodovodnih i sanitarnih uređaja u posebnim dijelovima zgrada te koje su obveze vlasnika kućnih ljubimaca. Prijedlogom pravilnika propisuje se i vrijeme izvođenja radova u posebnim dijelovima zgrade tijekom radnih i neradnih dana te obvezu najave početka radova.
Pravila za balkone, podrume…
Na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa ne smiju se postavljati tende, roloi ili sjenila osim ako natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno o njihovom jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu.
Nije dozvoljeno ostavljanje bicikala, skutera, motocikala, romobila, ormara, kuhinjskih aparata, vreća, kutija, obuće, otpada i drugih stvari koje mogu izazvati požar ili narušavati izgled u kućnim vežama, prolazima, zajedničkim hodnicima, terasama, tavanima i stubištima i na okućnici. Izuzetak je držanje bicikala i romobila u unutarnjim zajedničkim dijelovima zgrade pod uvjetom da je korisnicima osiguran slobodan prolaz od najmanje 120 centimetara (suvlasnici donose zajedničkom odlukom).
Dozvoljeno je držanje dječjih i invalidskih kolica u zajedničkim prostorijama koja također ne smiju ometati slobodan prolaz. Kućne veže, stubišta, prolazi i zajednički hodnici moraju biti osvijetljeni, dok je u podrumu zabranjeno držanje lako zapaljivih stvari i tekućina. Svaki suvlasnik dužan je brinuti da ulazna vrata zgrade moraju biti stalno zatvorena i osigurana električnom bravom ili zaključana.
Korisnici su dužni održavati čistoću stubišta, hodnika i ostalih zajedničkih dijelova te ih čuvati od oštećenja, dužni su organizirati čišćenje snijega i leda s krovova i pločnika te spriječiti nastanak štete drugim korisnicima zgrade i trećim osobama u svezi sa snijegom i ledom na svim površinama koje se nalaze na građevinskoj čestici zgrade.
Ima li zgrada zajedničko dvorište, ono se ne smije koristiti za trajni smještaj građevinskog i drugog materijala, za parkiranje vozila na način da se onemogućava ulazak i izlazak drugih vozila, za samovoljno ograđivanje ili blokiranje zajedničkog dijela za osobno parkiranje vozila ili smještaj stvari, kao ni za pranje vozila.
Pravila za cvijeće, bacanje opušaka…
Cvijeće, odnosno drugo bilje i raslinje koje se nalazi balkonu, terasi, lođi, vrtu odnosno u drugom posebnom ili zajedničkom dijelu zgrade mora se držati u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada.
Stanovnici ne smiju prolijevati tekućine, isprašivati posteljinu, tepihe ili krpe te bacati predmete, opuške i slično kroz prozore, vrata, balkone i lođe zgrade.
Stanovnici ne smiju vikom, glasnom glazbom, kućnim radovima ili na neki drugi način stvarati ili omogućiti stvaranje neprimjerene buke ili narušavati red i mir u zgradi radnim danom u razdoblju od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati, a neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati. Jednogodišnju proslavu mogu imati, ali ako se ona “najavi dva dana prije održavanja i ako ne traje dulje od ponoći”.
Uvode se novčane kazne
Za nepridržavanje odredbi kućnoga reda propisuju se novčane naknade u skladu s odredbama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada te međuvlasničkim ugovorom. Svaki suvlasnik koji primijeti povredu kućnog reda može takvu povredu dokumentirati i zatim inicirati prikupljanje potpisa suvlasnika.
“Povreda kućnog reda utvrđena je kada suvlasnici koji imaju natpolovičnu većinu potpišu ili potvrde elektroničkom poštom odluku o nepridržavanju pravila kućnog reda. Upravitelj zgrade će, nakon što je donesena odluka, na zahtjev jednog suvlasnika uputiti opomenu o obvezi pridržavanja kućnog reda onome suvlasniku koji se ne pridržava kućnog reda.
Ako se radi o povredi kućnog reda trajnije naravi, u opomeni je potrebno odrediti rok za otklanjanje povrede. Međuvlasničkim ugovorom moguće je propisati obvezu plaćanja naknade za povrede kućnog reda.
Upravitelj zgrade će suvlasniku kojem u razdoblju od dvije godine uputi tri opomene, uz treću i svaku sljedeću opomenu u tom razdoblju izdati odluku o naknadi za nepridržavanje kućnog reda”, stoji u Zakonu.
Kazna može biti od 50 do 500 eura, a uplaćuje se na račun zajedničke pričuve.
