U analizi “Tržište prodaje i najma stanova u velikim gradovima u 2024. godini” tako se navodi da je prosječna cijena najma četvornog metra stana u Rijeci lani iznosila 8,9 eura, što Rijeku svrstava u pet gradova po najvišim cijenama najma u Hrvatskoj. Najveću prosječnu cijenu najma od 11,3 eura po “kvadratu” prošle je godine imao Zagreb, u Splitu je prosječna cijena najma iznosila 11 eura po četvornom metru, u Zadru 10,3 eura, a u Šibeniku 7,7 eura po “kvadratu”. Pritom se prosječna cijena najma nije mijenjala u obalnim gradovima Splitu i Šibeniku, tj. ostala je ista kao i 2023., dok su se stanovi u Dubrovniku i Rijeci iznajmljivali po osjetno nižim prosječnim cijenama nego godinu prije.
“Teško je sa sigurnošću objasniti uzroke ovakvog kretanja. Moguće je da se po završetku turističke sezone dio stambenih objekata koji se koristio za turistički najam vraća na tržište dugoročnog najma i da tada dolazi do porasta ponude, što može pritisnuti cijene nadolje, barem u kratkom roku. Može se pretpostaviti i da uvođenje poreza na nekretnine ima pozitivan učinak na povećanje ponude stanova za dugoročni najam. Naime, porez na nekretnine ne plaća se na one nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje”, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta i autorica analize dr. Ivana Rašić, a prenosi Novi list.
“U Zagrebu je potražnja za najmom stana dodatno potaknuta migracijama, ponajprije mlađe populacije, koja u Zagreb dolazi zbog posla ili studija. Posljednjih godina svjedočimo i sve većem broju stranih radnika koji pronalaze posao u glavnom gradu. Na ograničenu ponudu stanova za najam na području obalnih gradova značajan utjecaj ima činjenica da se većina stanova na tržištu iznajmljuje u turističke svrhe, odnosno putem kratkoročnog najma. Stoga nije čudno da se stvara pritisak na cijene najma”, navodi Rašić, no dodaje da dugoročni trendovi ipak ukazuju na porast prosječne cijene najma.
Tako je u odnosu na 2020. godinu prosječna cijena najma stana najviše porasla u Zadru (105,8 posto), zatim slijedi Rijeka s rastom od 71,4 posto, Zagreb s 56,6 posto, te Split 22,2 posto, pri čemu za Split nisu dostupni podaci za 2020. nego za 2022. godinu. Iznimka je jedino Dubrovnik u kojem su se stanovi 2024. godine iznajmljivali po nižoj prosječnoj cijeni nego 2020., uz pad od 8,7 posto.
Analiza Ekonomskog instituta također pokazuje da su kupoprodajne cijene stanova lani zabilježile porast vrijednosti u odnosu na 2023. godinu u 22 od ukupno 23 velika grada za koje su dostupni podaci. Iz analize je vidljivo da se najskupljim stanovima u prošloj godini trgovalo u Splitu (3.728 eura po metru četvornom), iza kojeg slijedi Dubrovnik s prosječnom cijenom stana od 3.217,35 eura po metru četvornom.
Prosječne prodajne cijene stanova u rasponu od 2.000 do 3.000 eura po »kvadratu« ostvarene su u Zagrebu (2.751 eura), Rijeci (2.394 eura), Zadru (2.222 eura), Šibeniku (2.060 eura) i Velikoj Gorici (2.016 eura).
S druge strane, najniža kupoprodajna prosječna cijena stanova/apartmana zabilježena je u Vukovaru, u visini od 707 eura po četvornom metru, iza kojeg slijede Požega (1.000 eura) i Čakovec (1.069 eura). U ostalim su se većim gradovima prosječne prodajne cijene stanova/apartmana kretale u rasponu od 1.112 eura po četvornom metru (Bjelovar) do 1.936 eura (Koprivnica).
Pazin se pritom izdvaja kao jedini veći grad u kojem je prosječna cijena stanova prilikom prodaje ostala nepromijenjena. Najveći međugodišnji porast prosječne cijene zabilježen je u Šibeniku, od 42,9 posto, iza kojeg slijede Bjelovar (40,1 posto), Slavonski Brod (28,1 posto), Kaštela (27,8 posto) i Varaždin (27,3 posto).
U ostalim se gradovima međugodišnji rast prosječne prodajne cijene stanova/apartmana kretao u rasponu od 0,2 posto u Splitu do 23,2 posto u Koprivnici.
