Prva balonska angiplastika plućnih arterija u CTEPH bolesnika u Hrvatskoj izvedena je u Kliničkom bolničkom centru Split u dva bolesnika. Riječ je o minimalno invazivnom endovaskularnom intervencijskom tretmanu kojim se otvaraju trombozirane, sužene pa čak i zatvorene plućne arterije. Do sada su svi bolesnici u Republici Hrvatskoj bili slani na BPA intervencije u specijaliziranu kliniku u Austriji preko Referentnog centra Ministarstva zdravstva za bolesti plućne cirkulacije pri KBC Zagreb, no zahvaljujući splitskim kardiolozima to više nema potrebe.
Za sve je zaslužan tim interventnih kardiologa: dr. sc. Mislav Lozo uz asistenciju dr. sc. Dina Mirića te medicinskih sestara Kristine Ruščić, Mirjane Lativnović i Katarine Gavranić kao i inženjera radiologije Josipa Ujevića i Matee Bolčić, a sve uz proktorstvo prof. Slobodana Obradovića interventnog kardiologa sa VMA iz Beograda koji ima bogato iskustvo od oko 200 učinjenih procedura. Zahvati su protekli bez komplikacija, a oba bolesnika su već par sati nakon učinjene BPA kazali da su „napokon prodisali“.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
CTEPH – kronična tromboembolijska plućna hipertenzija rijedak je uzrok povišenog krvnog tlaka u plućima. Nastaje u 1-2% slučajeva nakon preboljele plućne embolije jer se unatoč primjeni antikoagulantne terapije krvni ugrušci u plućnim arterijama ne razgrade u potpunosti. Ugrušci otežavaju protok krvi kroz plućnu cirkulaciju, a ujedno i dovode do kroničnom upalom posredovanog stvaranja ožiljaka što dodatno sužava krvne žile. Oboje u konačnici uzrokuje povišenje otpora protoku krvi u plućnim arterijama dovodeći do razvoja plućne hipertenzije. Bolesnici razvijaju simptiome i znakove desnostranog srčanog zatajenja: zaduha, intolerancija napora, otok nogu, distenzija jugularnih vena, hepatosplenomegalija, sinkopa, hemoptiza.
„Postavljanje dijagnoze je izazovno. Obično je, uz anamenzu prethodnog tromboembolijskog događaja, prvi korak ehokardiografija kojom se određuje veličina i funkcija desnog srca te se neinvazivno procjenjuje tlak u plućnoj arteriji. Ukoliko se pronađe dilatacija desnih srčanih šupljina i indirektni pokazatelji plućne hipertenzije slijedi desnostrana kateterizacija srca, a ovisno o nalazu i daljnja obrada, uključujući ventilacijsko-perfuzijsku scintigrafiju pluća +/- MSCT angiografiju plućnih arterija. Glavni tretman – uz primjenu od nedavno odobrenog specifičnog lijeka riociguat – je plućna endarterektomija, kompleksni kirurški zahvat uklanjanja vaskularne opstrukcije koji se radi tek u rijetkim visokospecijaliziranim inozemnim klinikama. Međutim, najmanje 40% pacijenata nisu kandidati za plućnu endarterektomiju zbog tehničke neoperabilnosti, komorbiditeta ili ograničenog pristupa kirurgiji“, istaknuo je dr. Lozo te zahvalio za podršku koju su im pružili voditelj Zavoda za ishemijske bolesti srca dr. sc. Frane Runjić i predstojnica Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split prof. dr. sc. Darija Baković Kramarić.
Predstojnica Baković Kramarić je kazala da uvođenjem metode balonske angioplastike PA „splitska kardiologija još jedan put dokazuje svoju dosljednost i upornost u praćenju svjetskih trendova u liječenju kardiovaskularnih bolesnika. Rezultat je to kontinuirane edukacije, upornosti, entuzijazma, posvećenosti struci kolega i cijelog osoblja klinike kao i adekvatne organizacije rada na klinici“.
Moja reakcija na članak je…
