Kina je odbila pridružiti se američkom planu za “zgnječenje” iranskog gospodarstva, odbacujući washingtonski pritisak da bude dio “najstrožih sankcija u povijesti” protiv Islamske Republike.
U četvrtak je američki ministar financija Scott Bessent pozvao američke saveznike i druge zemlje da odaberu stranu i prestanu poslovati s Iranom, dok se Washington priprema za ono što je nazvao “najvećom koordiniranom ekonomskom izolacijom u povijesti svijeta”.
U intervjuu za CNBC, Bessent je opisao plan, koji bi trebao biti predstavljen u ponedjeljak, kao “jednokratni udarac” koji kombinira pomorsku blokadu s “najstrožim sankcijama u povijesti”. Tvrdio je da će to “zgnječiti” iransko gospodarstvo i “srušiti ovaj režim”.
Trump prijeti zemljama koje se ogluše
Bessentove izjave uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Trump u srijedu objavio ono što je nazvao “ekonomskim Danom D” protiv Teherana, prijeteći “ogromnim ekonomskim posljedicama” protiv zemalja koje Iranu pružaju “bilo kakvu vrstu spasa”. No, Kina, opet, nije pretjerano zabrinuta zbog Trumpovih ekonomskih prijetnji.
Peking je nakon toga odbio poziv Washingtona. “Što se tiče iranskog pitanja, sankcije i pritisak ne pomažu u rješavanju problema”, citirao je Reuters glasnogovornika kineskog veleposlanstva u Washingtonu. “Kina poziva relevantne strane da poduzmu odgovorne mjere i riješe problem političkim i diplomatskim sredstvima”.
Kina je također odbacila tu prijetnju. Kao odgovor na pitanje Bloomberga u četvrtak, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian rekao je da “sankcije i taktike pritiska nisu rješenje” te je pozvao na “politički i diplomatski pristup”.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi također je odbacio prijetnju. “Udvostručavanje propalih politika donijet će samo daljnji poraz”, napisao je Araghchi na X–u u četvrtak. “Američki ekonomski terorizam prijeti globalnom gospodarstvu i suverenitetu diljem svijeta”.
Kina je najveći kupac iranske nafte…
Kina je najveći kupac iranske nafte, kupivši više od 80% iranske isporučene sirove nafte u 2025. godini, prema podacima Kplera.
Bessent je tvrdio da Peking ima snažan interes za suradnju s američkim sankcijama zbog svoje ovisnosti o opskrbi energijom koja prolazi kroz Hormuški tjesnac, tvrdeći da Kina dobiva “50% [svoje] energije iznutra Zaljeva”.
Međutim, kineske opskrbe energijom znatno su diverzificiranije od toga što tvrdi Bessent. Prema AFP-u, Kina je 2025. godine uvezla 36% svoje sirove nafte iz Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Katara i Iraka, a velike količine je kupovala i od proizvođača izvan Zaljeva, posebno Rusije.
Oko 30% kineskog uvoza LNG-a došlo je preko Hormuza u 2025. godini, ali Peking također nabavlja LNG na drugim mjestima i prima značajnu količinu plina iz naftovoda iz Rusije i središnje Azije.
Trump najavio ‘ekonomski Dan D’ protiv Irana
