Američki predsjednik Donald Trump je danas stigao u Kinu i sastat će se s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, kojeg je jučer opisao kao “prijatelja” i “nekoga s kim se slažemo”. Trump je dodao da planira razgovarati o ratu s Iranom, za koji SAD i Izrael optužuju Kinu da ga podržava.
Kinesko veleposlanstvo u SAD-u, u međuvremenu, istaknulo je četiri crvene linije u odnosima koje se “ne smiju dovoditi u pitanje” : Tajvan, demokracija i ljudska prava, “putovi razvoja i politički sustavi” te “pravo Kine na razvoj”. Peking je inzistirao da se SAD ne smije miješati u njegove unutarnje poslove ili podržavati ono što naziva “separatističkom” vladom u Taipeiju. Čitajući između redova, jasno je da se, osim Tajvana, ovo odnosi i na krtiziranje autoritarnog režima i prava manjina u Kini, dovođenje u pitanje slobode tržišta unutar Kine, mješanje u kineske ekonomske međunarodne planove, pitanje autonomnosti Hong Konga (Trump je već spominjao zatvorenog medijskog mogula iz tog grada)…
The four red lines in #China–#US relations must not be challenged. #ChinaUSRelations #ChinaDiplomacy pic.twitter.com/4kmNeEWLGH
— Chinese Embassy in US (@ChineseEmbinUS) May 12, 2026
Hoće li Trump uvesti presedan oko Tajvana?
No, Trump je najavio da želi pričati o prodaji oružja i američkom pomaganju Tajvanu. Američki Kongres je ranije ove godine odobrio paket naoružanja navodno vrijedan 14 milijardi dolara, ali prodaja još uvijek zahtijeva Trumpovo konačno odobrenje.
Xi će iskoristiti svoje sastanke s Trumpom kako bi “utjecao i potencijalno uvjerio Trumpa da pristane smanjiti, ako ne i potpuno obustaviti, prodaju Tajvanu”, rekao je za Al Jazeeru William Yang, analitičar Crisis Groupa sa sjedištem u Taipeiju. Ako bi Trump napravio ustupke u prodaji oružja Tajvanu, prekinuo bi dugogodišnju politiku protiv konzultacija s Pekingom oko tog pitanja koja datira još od bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana.
Otkazivanje ili razvodnjavanje sporazuma bio bi ozbiljan udarac tajvanskom predsjedniku Williamu Lai Ching-teu, koji je u intenzivnoj borbi s oporbom oko obrambenih izdataka, rekao je Yang. “Nadaju se da će prvo utjecati na Trumpovu odluku o ovom pitanju i potencijalno stvoriti situaciju u kojoj će [Laijevoj] vladi biti puno teže tražiti više posebnih obrambenih izdataka u budućnosti”, rekao je Yang.
Pitanje Irana
Američko-izraelski rat protiv Irana dodatno je zaoštrio odnose s Kinom nakon što je američko Ministarstvo financija sankcioniralo kinesku rafineriju zbog navodne kupnje iranske nafte. Peking je odgovorio zabranom svojim privatnim rafinerijama da se pridržavaju sankcija, koje su kineski dužnosnici osudili kao nezakonite.
Kina je negirala da pruža vojnu pomoć Iranu i osudila SAD zbog stavljanja na crnu listu kineskih satelitskih tvrtki optuženih za dostavljanje podataka Teheranu. “Kineska vlada uvijek traži od kineskih tvrtki da posluju u skladu sa zakonima i propisima. Čvrsto ćemo štititi legitimna prava i interese kineskih tvrtki”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun. Guo je dodao da je Kina spremna surađivati sa SAD-om i “upravljati razlikama u duhu jednakosti, poštovanja i uzajamne koristi”.
Trump otputovao u Kinu: Što Kina misli o Hormuškom tjesnacu; vraćaju li se kineske investicije u SAD?
