Kina je danas opet opravdavala svoj novi zakon o etničkom jedinstvu, koji bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja, rekavši da je u skladu s “međunarodnom praksom”.
Kineski zakon o promicanju etničkog jedinstva i napretka propisuje da će organizacije i pojedinci izvan Kine koji se bave djelima koja “potkopavaju etničku solidarnost i napredak ili potiču etnički separatizam” biti pravno odgovorni, rekao je ministar pravosuđa Hu Weilie na konferenciji za novinare danas, prenosi Xinhua.
Iako u Kini postoji 55 službeno priznatih etničkih manjina, Kina je ipak prilično etnički homogena zemlja. Han Kinezi čine oko 92% stanovništva. Manjine su uglavnom koncentrirane u pograničnim područjima kao što su Xinjiang, Tibet i Unutarnja Mongolia. Zakon bi mogao imati ulogu i oko jačanja kontrole u pograničnim područjima, dakle imati i teritorijalno-regionalnu komponentu.
Nakon nekoliko terorističkih napada na tlu Kine, uglavnom počinjenih od islamista, Kina od 2014. uvodi vrlo represivne mjere u područje gdje žive većinski muslimani (ponajviše turkijski narod Ujguri u regiji Xinjiang). Otvaraju se “kampovi za transformaciju” ljudi i instaliraju na tisuće kamera uz opsežan sustav tehnološkog nadzora. Takva praksa je naletjla na snažne kritike drugih država i aktivista za ljudska prava, dok Kina poziva te kritičare da se ne miješaju u ono što naziva “unutarnja pitanja”. Vlasti iz Pekinga su slično, naglo i represivno reagirale na ono što nazivaju “separatizmom” u poluautonomnom Hong Kongu.
Kineski ministar: ‘Uobičajena međunarodna praksa’
“Iskrivljuju, krivo tumače, pa čak i blate to kao ekstrateritorijalnu jurisdikciju, jurisdikciju dugotrajne nadležnosti. Ovakvo mišljenje nije ni objektivno ni u skladu s vladavinom prava. Propis se temelji na nacionalnim uvjetima, sudskoj praksi i uobičajenim međunarodnim praksama”, rekao je danas kineski ministar, nazivajući zakon “uobičajenom zakonodavnom praksom suverenih država”.
Sve zemlje svijeta imaju pravo “spriječiti separatizam i sabotažu te zaštititi društvenu solidarnost i red putem domaćeg zakonodavstva”, dodao je Hu.
“Etnička solidarnost važan je temelj nacionalnog prosperiteta i razvoja… postoje razni unutarnji i vanjski čimbenici rizika, ilegalne aktivnosti koje siju etnički razdor i potkopavaju etničku solidarnost i nacionalnu sigurnost”, rekao je. Kina se “snažno protivi svakom ponašanju klevete, ocrnjivanja, suzbijanja, potiskivanja, infiltracije i sabotaže, između ostalog, pod izlikom etničke pripadnosti, religije i ljudskih prava”, rekao je Hu.
Zakon cilja na “nezakonita ponašanja”, a sustav odgovornosti bit će “strogo utemeljen na zakonu i razborit kako bi se iskreno zaštitio naš nacionalni suverenitet, sigurnost, razvojni interesi te zakonita prava i interesi svih etničkih skupina”, dodao je. “To ne utječe na normalnu razmjenu među ljudima, akademska istraživanja ili gospodarsku i trgovinsku suradnju između Kine i drugih zemalja”.
Što donosi novi zakon?
Zakon, nazvan “Promicanje etničkog jedinstva i napretka”, daje prednost mandarinskom jeziku na štetu drugih, potiče mješovite brakove između Han Kineza i drugih etničkih skupina zabranom bilo kakvih ograničenja te nalaže roditeljima da “odgajaju i vode maloljetnike da vole Komunističku partiju Kine”. Također, u širokoj odredbi, zabranjuje sve radnje koje se smatraju štetnima za “etničko jedinstvo”.
Kineski vođa Xi Jinping više je puta pozvao na “sinizaciju religije”, tražeći da se vjerske prakse usklade s onim što Komunistička partija smatra kineskom kulturom i vrijednostima. Stručnjaci ovaj zakon vide kao ozakonjenje onoga što je već postalo srž njegove vladavine.
“Bilo da je riječ o promicanju mandarinskog jezika, ograničavanju izražavanja etničkog identiteta ili vjerskih praksi, režim ovime poručuje: ‘Sve što smo dosad radili bilo je ispravno, i toliko smo sigurni u to da ćemo dosadašnju politiku sada podići na razinu temeljnog zakona’”, kaže za AP, Aaron Glasserman sa Sveučilišta u Pennsylvaniji.
Geopolitika profita (3. dio): Kineska strategija
