Kineska vlada uvela je niz novih mjera osmišljenih kako bi stegla kontrolu nad bitnim prirodnim resursima koji se koriste u svemu: od električnih automobila do vjetroturbina. Na popisu koji je Državno vijeće zemlje objavilo u subotu, Peking je proglasio da su tzv. rijetki zemni metali vlasništvo države i upozoravaju da “nijedna organizacija ili osoba ne smije posegnuti u resurse rijetkih zemalja ili ih uništiti”, piše Politico.
Od 1. listopada, kada pravila stupe na snagu, vlada će voditi detaljnu bazu podataka kako bi osigurala kontrolu ekstrakcije, upotrebe i izvoza metala. Kina trenutno proizvodi oko 60 posto svjetskih rijetkih zemnih metala, te je izvor oko 90 posto rafiniranih rijetkih metala na tržištu.
Bitan resurs
Rijetki zemni metali su skupina od 17 kemijskih elemenata koji zapravo nisu rijetki, ali ih je teško pronaći u potrebnim koncentracijama, te ih je teško obraditi jer rude često sadrže prirodne radioaktivne materijale kao što su uran i torij. Elementi se naširoko koriste u širokom spektru proizvoda: od baterija i akumulatora za električne i hibridne automobile, proizvodnju računala, vjetro-turbina, automobilskih katalizatora, televizora, lasera, supervodiča, pa do vojnog naoružanja. Neki od rijetkih metala nužni su za proizvodnju reaktivnih motora, sustava navođenja raketa, sustava proturaketne obrane, satelita i lasera. Npr. kemijski element lantan nužan je za proizvodnju instrumenata za noćno izviđanje.
Peking je već zabranio izvoz tehnologija za rafiniranje rijetkih zemalja i proizvodnju magneta. U siječnju je zabranio izvoz galija i germanija, koji su vrlo traženi u industriji računalnih čipova. Strahovi da Kina želi izvršiti kontrolu nad industrijom i da bi mogla poremetiti ključne tehnološke, automobilske i lance opskrbe obnovljivom energijom, potaknuli su utrku za povećanjem opskrbe od alternativnih dobavljača.
SAD i EU su svjesne svoje ranjivosti u vezi ovog resursa
I SAD i EU pokrenuli su napore za nabavu rijetkih metala u zemlji i inozemstvu, uključujući iz Vijetnama, Brazila i Australije. Prije godinu dana, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je izgradnju prve velike rafinerije rijetkih zemnih metala izvan Azije, smještene u Estoniji.
Rekla je da će taj potez “pojačati europsku otpornost i sigurnost opskrbe”. Analiza Europskog parlamenta iz 2022. upozorava da je pretjerano oslanjanje na monopolističke dobavljače veliki rizik za Europu. “EU uvozi 93 posto svog magnezija iz Kine, 98 posto svog borata iz Turske i 85 posto svog niobija iz Brazila. Rusija proizvodi 40 posto svjetskog paladija”, navodi se u europskom izvješću.
Također, EU je pokrenula istragu o kršenju pravila tržišnog natjecanja protiv kineskog tržišta električnih vozila, koje ima koristi od velikih državnih subvencija i povlaštenog pristupa esencijalnim metalima. Ranije ovog mjeseca, dvije su se strane složile da će organizirati konzultacije kako bi pokušale riješiti zastoj.
Kina u dominaciji industrije rijetkih metala
