Trump je nedavni mirovni prijedlog Teherana proglasio “smećem” dok navodno razmišlja o novim udarima
SAD i Iran i dalje su udaljeni miljama po pitanju potencijalnog mirovnog sporazuma, s provizornim prekidom vatre starom mjesec dana koji je na rubu usred stalnih pomorskih okršaja i blokade iranskih luka od strane predsjednika Donalda Trumpa.
Nastavak zastoja izazvao je strahove da bi se Washington i Teheran mogli vratiti punom neprijateljstvu, pogoršavajući naftni šok i pritisak na globalno gospodarstvo.
Prekid vatre na ‘održavanju života’
Trump je u ponedjeljak dao uvid u užasno stanje diplomacije između SAD-a i Irana, rekavši da “prekid vatre je na masovnom održavanju života” odbacujući nedavni mirovni prijedlog iz Teherana kao “komad smeća” da je rekao on “nisam ni pročitao.”
U međuvremenu, CNN je u utorak izvijestio, pozivajući se na izvore, da je Trump narastao “sve više frustriran” s iranskim načinom na koji vodi pregovore, dok nekoliko američkih dužnosnika postavlja pitanje je li Teheran uopće voljan sudjelovati.
Nakon toga, Trump je “sada ozbiljnije razmatra nastavak velikih borbenih operacija,” stoji u izvješću, dodajući da stajalište dijele i neki dužnosnici Pentagona koji vjeruju da bi kontinuirani udari mogli omekšati iransku poziciju.
Tjesnac predaleko
Hormuški tjesnac, strateška čvorna točka u središtu krize, ostaje praktično zatvoren. Prije rata, oko 3000 brodova prelazilo je tjesnac svaki mjesec, prevozeći procijenjenih 20% svjetskih pomorskih zaliha nafte i petinu ukapljenog prirodnog plina. Međutim, u cijelom mjesecu travnju samo je 191 plovilo preplovilo, pokazali su podaci Kplera.
Situacija se nastavila iu svibnju, a podaci Marine Traffica od prošlog vikenda pokazuju da niti jedan veći komercijalni brod nije prošao kroz tjesnac. Kako stvari stoje, procjenjuje se da je oko 1600 brodova ostalo nasukano u Zaljevu.
pomorski okršaji
Trump je obećao prekinuti zastoj s onim što je nazvao ‘Projekt Sloboda’ – velikom vojnom operacijom ispraćanja nasukanih brodova iz Zaljeva. Napor je, međutim, trajao manje od 48 sati prije nego što ga je Trump pauzirao 5. svibnja, navodeći “napredak” u mirovnim pregovorima.
Do razvoja događaja također je došlo nakon što je Iran tvrdio da je pogodio američki ratni brod koji je pokušavao ploviti kroz Hormuški tjesnac – što je Washington negirao. U izvješću New York Timesa također se tvrdi da je operacija obustavljena nakon što je Saudijska Arabija odbila pružiti logističku potporu, jer nije bila konzultirana o naporima.
Dana 8. svibnja, američka vojska izvijestila je o iranskim napadima dok su tri njena razarača prolazila kroz Hormuški tjesnac, navodeći da nije pričinjena nikakva šteta i da su brodovi napali iranske vojne objekte u znak odmazde. Ranije je tvrdio da je uništio šest iranskih malih čamaca u tom području.
Teheran je prethodno upozorio da će svi brodovi koji pokušaju proći kroz tjesnac bez odobrenja biti ciljani.
Ali što je s razgovorima?
SAD je navodno predložio memorandum o razumijevanju u 14 točaka, koji bi od Irana zahtijevao da uvede moratorij na obogaćivanje urana, preda svojih procijenjenih 440 kg zaliha urana obogaćenog do 60% i odrekne se bilo kakvih budućih ambicija za nuklearno oružje – nešto što je Teheran tvrdio da nikada nije imao. U zamjenu, SAD bi postupno ukinuo sankcije, odmrznuo milijarde iranske imovine, a obje strane bi ponovno otvorile Hormuz u roku od 30 dana.
Iran je, međutim, navodno uzvratio vlastitom ponudom, koja uključuje ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ukidanje američke blokade i ekonomskih sankcija te prekid vatre u Libanonu. Teheran je također inzistirao da se razgovori o njegovu nuklearnom programu odgode. Dok su iranski dužnosnici opisali ponudu kao “razuman i velikodušan,” Trump je to odbacio kao “neprihvatljivo.”
Spremni za drugi krug?
Dok su prije pokretanja napada SAD i Izrael predviđali iransku odmazdu i imali snažne protumjere, borbe su pokazale da njihova obrana nije neprobojna.
Washington Post je izvijestio, pozivajući se na satelitske snimke, da su iranski udari oštetili ili uništili najmanje 228 objekata ili dijelova opreme na 15 američkih vojnih lokacija, uključujući hangare, vojarne, skladišta goriva, zrakoplove, radare, komunikacije i protuzračne obrambene sustave – daleko više nego što je Washington javno priznao. Neki od napada nanijeli su vidljivu štetu mornaričkoj bazi Pete flote SAD-a u Bahreinu.
Neprijateljstva su značajno opteretila američki i saveznički arsenal protuzračnih projektila. Prema američkom think tanku Center for Strategic and International Studies (CSIS), američka je vojska potrošila gotovo polovicu svojih zaliha presretača Patriot i znatno je potrošila šest drugih ključnih zaliha projektila, za čije će popunjavanje trebati godine. Povrh toga, u nekim su slučajevima korišteni skupi presretači za obaranje jeftinih iranskih dronova.
U međuvremenu, Washington Post je izvijestio, pozivajući se na obavještajnu procjenu, da je Teheran zadržao oko 75% svojih mobilnih lansera i 70% svojih zaliha projektila, suprotno tvrdnjama Trumpove administracije da je iranska vojska potpuno desetkovana.
Što se tiče Izraela, Semafor je već sredinom ožujka izvijestio da je Izrael upozorio Washington da ima kritično malo presretača balističkih projektila, iako je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar zanijekao bilo kakav nedostatak.
