„Državno odvjetništvo je danas jedina institucija u Hrvatskoj koju se, po zakonu, ne smije javno kritizirati ako je predmet u tijeku, jer se to može smatrati nedopuštenim pritiskom, prema članku 6. Zakona o državnom odvjetništvu. Dok god je tako, nema povjerenja i nema napretka. U zemlji gdje je gotovo 90 posto prijava za korupciju odbačeno, a gotovo 95 % osoba prijavljenih za drogu završava osuđeno, jasno je da tužiteljstvo nije jednako revno prema svima“, istaknula je saborska zastupnica Centra Viktorija Knežević, dodajući da sustav radi kad je riječ o onima koji nisu politički umreženi, no efikasnost nestaje kad je riječ o politički umreženima.
„I ne samo da DORH ne mora objasniti zašto je neku prijavu odbacio – nego je faktično zabranjeno i pitati. Jer svaka kritika se može proglasiti ‘pritiskom na tužitelja’. A sad nam još ministar najavljuje da će komunikaciju DORH-a prema javnosti urediti – poslovnikom. Dakle, sami će odlučivati kada će nešto reći, i kada će šutjeti. To nije transparentnost. To je institucionalna samovolja“, rekla je Knežević.
Kako je istaknula, u demokratskim državama, primjerice Finskoj, Švedskoj ili Njemačkoj, komunikacija tužiteljstva je zakonska obveza, a rad je podložan nadzoru i javnom propitivanju.
„U Hrvatskoj DORH može odbaciti svaku prijavu, pozvati se na tajnost i reći: “Nismo dužni objasniti. Zato tražimo ukidanje članka 6., zakonsku obvezu javne komunikacije i nezavisan nadzor nad radom državnog odvjetništva. Jer kad institucija koja bi trebala progoniti korupciju postane zaštićena od javnosti – onda više ne štiti državu, nego one koji se iza nje skrivaju“, zaključila je Knežević.
