Ivan Vigjen je na početku poručio kako je veliki problem što “građani nemaju stvarni utjecaj na prostorno-planske politike”, iako, kaže “svi znaju da je ozbiljno urbanističko planiranje temelj razvoja svakog grada”.
“Važeći GUP je donesen prije 20 godina, u mandatu Dubravke Šuice, i više puta je mijenjan. GUP je kao Ustav, to je temeljni dokument za vođenje prostornih politika i ne bi ga trebalo mijenjati bez velike potrebe. Kod nas je to upravo suprotno. Problemi u prostoru i prostornom planiranju ne potječu od samo jednog mandata i gradonačelnika, svi su imali svoje utjecaje. Ti problemi se ne mogu riješiti u jednom mandatu bilo koje političke kandidature. Sve te promjene nisu donijele da GUP i prostorni planovi budu bolji“, kazao je Vigjen dodavši kako u današnji GUP još uvijek nisu uvrštene ni konzervatorska podloga za kontaktno područje UNESCO-a, ni HIA.
„Može se donekle razumjeti kako izmjene GUP-a kasne, ali neke radnje, koje ne zahtijevaju puno vremena ni truda nego samo političku volju, također nisu ugrađene u GUP“, izjavio je Vigjen.
Kazao je kako se obećani dokument ‘neobično dugo izrađuje’, ali i kako je ‘poznato da se pojedinačnim ciljanim izmjenama GUP-a od prilike do prilike nastavilo pogodovati pojedinačnim investitora’.
„Za neke od njih se otvara mogućnost rješavanje tih problema, a ako ste obični građani onda puno dulje čekate“, dodao je.
FOKUS PROSTORNOG PLANIRANJA
Anita Bonačić Obradović je upozorila kako “svakim danim nestaje Grad kojeg znamo”.
„Naša vizija je da Dubrovnik ponovno postane grad za život, a ne destinacija, gdje moramo imati racionalno korištenje prostora, paziti na ograničenje pretjerane betonizacije i na kvalitetu života naših sugrađana. To nam treba biti u fokusu prilikom prostornog planiranja“, rekla je Bonačić Obradović.
Rješenja vidi u javnom interesu, kako kaže, bez pogodovanja pojedincima u kojem Grad treba biti planer prostora. Poručuje i kako je potrebno staviti fokus na urbanu obnovu prostora te kako Grad treba subvencionirati urbaniste arhitekte te ulagati u njihovo dugoročno obrazovanje. Kao treću stavku navodi sudionički urbanizam, što bi značilo da ‘u planiranju prostornih planova ne sudjeluje samo čovjek koji upravlja gradom, nego građani i struka’.
„Dubrovnik mora nastaviti biti Grad po mjeri čovjeka“, dodala je.
NOVI GUP
Petra Marčinko je kazala kako će pokrenuti izradu novog GUP-a bez točkastih izmjena, ugraditi konzervatorsku podlogu u sam GUP, gdje bi poseban naglasak bio stavljen na Gruž, dolinu Komolac i prigradska naselja te Srđ.
„Novi Zakon nam omogućuje povećanje ovlasti komunalnih redara kroz izmjene komunalnog reda kako bi oni mogli vršiti i nadzor građevinskih radova“, kazala je.
U fokusu će im, kako kaže, biti zone priuštivog stanovanja i stambene zone, ali uz osiguranje društvene infrastrukture. Dodala je i kako se kod svake nove gradnje treba voditi računa o protočnosti.
„Zelenu sanaciju Dubrovnika apsolutno neozbiljno shvaćamo. Dovršit ćemo registar zelenila, protupravno uklanjanje zelenila ćemo strogo kažnjavati i vodit ćemo brigu o parkovima i zelenim površinama te stvarati ‘zelene otoke’“, kazala je Marčinko.
