Nova studija znanstvenika iz Australije i Švedske upozorava na opasan trend – ilegalne droge u vodenim putovima više nisu samo društveni problem, već postaju ozbiljan rizik za globalnu bioraznolikost.
Najnovije istraživanje Sveučilišta Griffith i Švedskog sveučilišta poljoprivrednih znanosti, objavljeno ovog ponedjeljka, otkrilo je šokantne podatke o utjecaju kokaina na divlje životinje. Rezultati studije provedene na atlantskim lososima iz švedskog jezera Vättern pokazuju da ribe izložene ovoj drogi u divljini mijenjanju svoje prirodne obrasce kretanja te postaju znatno aktivnije od onih koje nisu bile u doticaju s opijatima.
Droga u vodi kao “ekološki izazov”
Istraživači su pratili kretanje stotinjak lososa nakon što su ih izložili kokainu i njegovom jetrenom metabolitu, benzoilekgoninu. Podaci su otkrili da su ribe pod utjecajem kokaina tjedno prelazile čak 1,9 puta veće udaljenosti u usporedbi s kontrolnom skupinom, dok su oni izloženi metabolitu preplivali dodatnih 12,3 kilometra.
Marcus Michelangeli s instituta Australian Rivers ističe kako je svaka abnormalna promjena u ponašanju životinja razlog za ozbiljnu zabrinutost. Prema njegovim riječima, u vodenim putovima diljem svijeta pronalaze se sve veće koncentracije ne samo ilegalnih droga, već i raznih farmaceutskih proizvoda, što stvara opasne koktele koji izravno utječu na ekosustave.
Otpadne vode pod povećalom
Profesor Michael Bertram sa Švedskog sveučilišta poljoprivrednih znanosti naglasio je kako ova otkrića ukazuju na hitnu potrebu za modernizacijom sustava pročišćavanja otpadnih voda. Činjenica da droge dospijevaju u rijeke i jezera više nije samo statistički podatak o kriminalu, već realan ekološki izazov koji zahtijeva sustavno praćenje sastava otpadnih voda.
Ovaj problem nije izoliran samo na daleki sjever. Europska analiza provedena prošle godine u 128 gradova već je potvrdila porast ostataka ecstasyja, amfetamina i kokaina u otpadnim vodama. S obzirom na to da podaci Ujedinjenih naroda pokazuju globalni porast broja korisnika kokaina – procjenjuje se da ih je u prošloj godini bilo oko 25 milijuna – znanstvenici upozoravaju da će prisutnost ovih stimulansa u prirodi samo rasti, ostavljajući nepredvidive posljedice na morski i riječni život.
D.G.
