Prema Zakonu o radu Federacije BiH, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana.
Iznimno, godišnji odmor može trajati i duže od 30 radnih dana ako je to uređeno kolektivnim ugovorom, u skladu s prirodom posla i uvjetima rada.
Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
Kada radnik stječe pravo na godišnji odmor
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor na ovaj način, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Odsutnost s rada zbog privremene spriječenosti za rad, majčinstva i druge odsutnosti koja nije uvjetovana voljom radnika ne smatra se prekidom rada.
Kako se određuje trajanje godišnjeg odmora
Trajanje godišnjeg odmora duže od zakonom propisanog minimuma uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme blagdana u koje se ne radi, kao ni drugo vrijeme odsutnosti s rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.
Prilikom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na način kako je utvrđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Ako ga radnik koristi u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana tijekom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.
Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u navedenom roku nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću godinu.
Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije korištenja.
Radnik se ne može odreći godišnjeg odmora
Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Poslodavac mu to pravo ne može uskratiti, niti mu može isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučajevima propisanim Zakonom o radu FBiH.
Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodne konzultacije s radnicima ili njihovim predstavnicima, vodeći računa o potrebama posla i opravdanim razlozima radnika.
Poslodavac je dužan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja najmanje sedam dana prije početka odmora.
Naknada plaće za vrijeme odmora
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio.
U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli godišnji odmor ili njegov dio isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio odmora.
To pravo postoji ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskorišten krivnjom poslodavca.
