Planovi Republike Srpske o izgradnji autoceste od Banje Luke prema Mliništima ponovno su otvorili pitanje mogućeg cestovnog povezivanja Banje Luke i Splita. Iako se projekt predstavlja kao dio budućeg pravca prema Dalmaciji, važeći strateški dokumenti pokazuju da bi njegova realizacija mogla biti znatno složenija nego što se na prvi pogled čini.
Republika Srpska nedavno je pokrenula pripremne procedure za izgradnju autoceste Banja Luka – Mliništa, duljine oko 95 kilometara, odnosno njezine prve dionice od Banje Luke do Mrkonjić Grada, duge 44 kilometra.
Riječ je o projektu koji se predstavlja kao dio buduće autoceste Banja Luka – Split, što je ponovno otvorilo pitanje dugo očekivanog kvalitetnog cestovnog povezivanja ova dva grada. Međutim, analiza važećih strateških dokumenata pokazuje da provedba tog plana nije nimalo jednostavna.
Naime, dok Republika Srpska planira autocestu prema Mliništima, Federacija BiH uopće nema plan nastavka tog pravca od granice između entiteta prema Livnu i Splitu. Umjesto toga, u svojim prometnim strategijama predvidjela je potpuno drugi prometni koridor prema Dalmaciji, piše BiznisInfo.ba.
Federacija bira južniji pravac
U strateškim dokumentima Federacije BiH planirana je izgradnja brze ceste Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica Republike Hrvatske, ukupne duljine oko 135 kilometara. Ta cesta ne bi imala nikakve veze s Mliništima niti bi predstavljala nastavak autoceste koju planira Republika Srpska.
Razlog nije teško razumjeti. Pravac od Mliništa prema Splitu prolazio bi kroz vrlo slabo naseljeno područje zapadne Bosne, dok bi planirana brza cesta preko Turbeta povezala niz znatno većih gradova i općina.
Njome bi izravnu vezu prema Jadranu dobili Travnik, Donji Vakuf, Bugojno, Kupres i Livno, ali i vozači iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Visokog i drugih dijelova središnje Bosne.
Posebno je značajno što se ovaj pravac prirodno nastavlja na brzu cestu Lašva – Nević Polje – Turbe, čija je izgradnja već u tijeku, a jedna dionica kod Viteza je završena. S prometnog stajališta, riječ je o koridoru koji bi imao znatno šire značenje za Federaciju BiH.
Izgradnja vjerojatno neće dugo čekati, ali neće biti završena do 2030. godine
Transportna strategija predviđa da bi ova brza cesta trebala biti izgrađena do kraja ovoga desetljeća. Takav rok danas više nije realan, prije svega zbog velikog broja drugih infrastrukturnih prioriteta koje Federacija trenutačno financira.
Ipak, postoje razlozi za optimizam. Federacija je već započela realizaciju nekoliko sličnih velikih projekata brzih cesta, među kojima je pravac Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske, dok se priprema i početak izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Hrvatske.
To pokazuje da su planovi razvoja mreže brzih cesta ozbiljni, pa se može očekivati da će i pravac prema Livnu i Splitu u budućnosti doći na red, iako vjerojatno kasnije nego što je prvotno planirano.
Što to znači za autocestu Banja Luka – Split?
Kada je riječ o projektu koji planira Republika Srpska, trenutačno najrealnije izgleda izgradnja prve dionice od Banje Luke do Mrkonjić Grada.
Ta dionica sama po sebi ima značajnu prometnu vrijednost jer povezuje dva važna regionalna središta i unaprjeđuje vezu Banje Luke sa središnjom Bosnom preko Jajca i Travnika. Međutim, nastavak od Mrkonjić Grada do Mliništa, prema sada dostupnim planovima, otvara mnogo više pitanja nego odgovora.
Bez jasnog plana nastavka kroz Federaciju BiH prema Livnu i Splitu, ta bi dionica praktično završavala na granici između entiteta, zbog čega bi njezino prometno značenje bilo znatno manje od prvotno najavljivanog.
Upravo zbog toga budućnost autoceste Banja Luka – Split neće ovisiti samo o planovima Republike Srpske, nego prije svega o tome hoće li dva entiteta u idućim godinama uspjeti uskladiti svoje razvojne strategije i dogovoriti zajednički međunarodni cestovni pravac prema hrvatskoj obali.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
