Često nas pitaju: Koliko vrijedi ta lanterna? To zapravo nitko točno ne zna, pa naravno tržište diktira cijene. Eto ih nekoliko u oglasnicima, piše stranica Galiola – Pharology Virtual Museum.
Prvi pokušaj valorizacije zabilježen je ranih 1920-ih, kada je Austrija pokušala naplatiti vrijednost riva, lukobrana i svjetionika koje su izgradili.Početkom osamdesetih godina XX. stoljeća, Ustanova zaodržavanje pomorskih plovnih puteva iz Splita oglasila je prodaju 13 automatiziranih i napuštenih zdanja. Najveći svjetionik u ponudi, bio je Trstenik, za kojega je oglašena najviša isklična cijena od 580.000 dinara.
Oglašeni su i sljedeći svjetionički objekti: Kovačine 165.000 din, Marlera 208.000 din, Host 250.000 din Daksa 255.000 din, Grebeni 300.000 din, Punta Verudela 350.000 din, Mortar 380.000 din , Zaglav 396.000 din, Vošćica 400.000 din, Sv. Kata 510.000 din, te Punta Dente530.000 din.
Zanimljiv je i završni tekst oglasa, u kojemu se tvrdi da su svi svjetionici “vrlo pogodni za ugostiteljske objekte te kodjednakih ponuda prednost imaju pravne osobe, odnosnodruštveno-političke organizacije”. Ponude ispod isklične cijene nisu uzimane u obzir, pa su prodane samo tri zgrade.
U privatnom su vlasništvu od tog vremena Kovačine, Mortar i Sv. Katarina. Nažalost, samo su Kovačine stavljene u ugostiteljsku funkciju, dok su svjetionici Mortar i Sv. Katarina prepušteni zubu vremena, zajedno sa ostalim zgradama iz navedenog oglasa.
Popisu nedostaju svjetionici Punta Negrita i Punta Blaca, za koje navodno nitko ne zna kada su i kako privatizirani. Dok se prvome znade vlasnik, vlasništvo nad svjetionikom na sjevernoj obali Pelješca do danas je nepoznato. Obje su zgrade danas ruševine pred kojima su upaljena pomorska svjetla na salonitnim i metalnim kulama. Neke su u 21. stoljeću ipak preimenovane u luksuzne vile – piše Galiola – Pharology Virtual Museum.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
OTKRIVAMO Ministarstvo financija kaznilo Plovput jer iznajmljuju svjetionike kako bi ih održavali!
Čim su svjetionici bili napušteni, sud prirode pokazao je svoje. Sve što nije bilo prirodno vrlo brzo je počelo propadati. I gotovo je nevjerojatno kojom brzinom, jer svjetionik nije prirodan, već čovjekov odabir na surovoj hridi. Čovjek ga, dakle, treba i održavati. Tako su bar razmišljali graditelji lanterni, no je
Hrvatska danas ima samo 24 svjetioničara – Kako funkcionira Plovput u 21. stoljeću?
Cijeli život dolazim na splitsku Obalu Lazareta, gdje su se već kroz moja četiri desetljeća, kako se sjećam, izmijenili silni direktori, no jedna konstanta je ista; prekrasan pogled na Split, njegovu luku i akvatorij, te činjenicu da vas ispred ureda direktora ljubaznošću i osmjehom dočeka sok, kava i
