Hrvatska je u prvih devet mjeseci 2026. godine zabilježila 958.109 putnika na stranim brodovima za kružna putovanja, što je čak 100.043 više nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je o rastu od 11,7 posto, a najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, objavljeni 5. studenoga, potvrđuju da je upravo Dalmacija središte hrvatskog kruzing turizma.
No iza impresivnih brojki otvara se pitanje koje sve više dobiva na važnosti: koliko novca od tih dolazaka zaista ostaje lokalnom gospodarstvu, a koliko košta prihvat sve većeg broja brodova i putnika?
Rast kruzing turizma ne mora automatski značiti i razmjeran rast prihoda lokalnih zajednica, osobito ako se istodobno povećavaju troškovi prometne infrastrukture, održavanja javnih površina i organizacije prihvata velikog broja posjetitelja.
Dubrovnik prvi, Split drugi: Brojke otkrivaju dominaciju Dalmacije
Prema podacima DZS-a, tijekom prvih devet mjeseci ove godine u hrvatske luke uplovilo je 80 stranih brodova za kružna putovanja, koji su ostvarili ukupno 677 kružnih putovanja.
Zanimljivo je da je broj različitih brodova zapravo blago smanjen, za 1,2 posto. Istodobno je broj kružnih putovanja povećan za 9,9 posto, a broj putnika za 11,7 posto.
Teritorijalna koncentracija posebno je izražena. Na Dubrovačko-neretvansku županiju otpada 46,5 posto, a na Splitsko-dalmatinsku 25,1 posto evidentiranih kružnih putovanja.
Zajedno te dvije županije čine čak 71,6 posto ukupnog broja kružnih putovanja prema metodologiji DZS-a.
Kada se promatraju posjeti pojedinim lukama, poredak je sljedeći:
- Dubrovnik – 505 posjeta
- Split – 284 posjeta
- Zadar – 191 posjet
- Korčula – 95 posjeta
- Hvar – 89 posjeta
- Rovinj – 84 posjeta
- Šibenik – 81 posjet
Važno je naglasiti da broj posjeta lukama nije isto što i broj kružnih putovanja. Jedan brod tijekom istog putovanja može posjetiti više hrvatskih luka. Također, brojka od 958.109 odnosi se na putnike evidentirane na brodovima, a ne na broj osoba koje su se iskrcale i posjetile gradove.
Veliki brodovi, tisuće turista i pritisak na gradske jezgre
Dolazak velikog kruzera za destinaciju može značiti velik broj potencijalnih gostiju u vrlo kratkom razdoblju. Dio njih koristi organizirane izlete, ugostiteljske usluge, lokalni prijevoz i trgovine, dok drugi vrijeme provode na brodu ili u gradu troše manje.
Stoga je važno razlikovati broj putnika na brodovima od njihove stvarne potrošnje u destinaciji.
Za Dubrovnik i Split posebno je važno i pitanje istodobnog dolaska više kruzera. Takvi dolasci mogu povećati pritisak na gradski promet, autobuse, javne prostore i povijesne jezgre.
S druge strane, kruzing turizam donosi posao turističkim vodičima, prijevoznicima, ugostiteljima, trgovcima i drugim pružateljima usluga.
Kolika je ukupna gospodarska korist, međutim, ne može se zaključiti samo iz statistike dolazaka.
Koliko lučke uprave uprihode, a koliko gradovi troše?
Upravo je to pitanje koje zaslužuje detaljniju analizu.
Za potpuniju sliku potrebno je utvrditi koliko lučke uprave ostvaruju prihoda od naknada povezanih s dolascima kruzera, koliki su troškovi infrastrukture namijenjene njihovu prihvatu te koliki dio gospodarske koristi završava kod lokalnih poduzetnika.
Jednako su važni troškovi koje snose gradovi, primjerice dodatna prometna organizacija, održavanje javnih površina i komunalne usluge povezane s velikim brojem jednodnevnih posjetitelja.
Pritom lučki prihodi i troškovi gradskih službi nisu ista proračunska kategorija, pa je za kvalitetnu procjenu potrebno analizirati više izvora financijskih podataka.
Bez tih informacija teško je procijeniti kolika je stvarna neto korist koju rast kruzing turizma donosi stanovnicima Splita i Dubrovnika.
Može li se rast nastaviti bez dodatnog opterećenja gradova?
Službena statistika potvrđuje da kruzing turizam u Hrvatskoj i dalje raste. Brodovi su tijekom prvih devet mjeseci proveli ukupno 1.557 dana u hrvatskom teritorijalnom moru, što je 7,7 posto više nego lani.
Međutim, uspješnost turizma ne bi se trebala mjeriti isključivo brojem putnika i uplovljavanja. Važno je znati koliko destinacija od tih dolazaka ostvaruje prihoda, kako su koristi raspodijeljene i može li infrastruktura prihvatiti očekivani promet.
Dubrovnik i Split pritom imaju posebno važnu ulogu jer se nalaze u samom središtu hrvatskog kruzing turizma.
Pitanje budućnosti nije samo koliko će kruzera još doći, nego i kako osigurati da njihov dolazak donosi dugoročnu korist gradovima i stanovnicima, uz prihvatljivo opterećenje prostora.
Moja reakcija na članak je…
