Uz mještane Komolca, zbog opasnosti od visoke plime i plavljenja prometnica te podruma, dvorišta i prizemlja obiteljskih kuća uz obalu, sve više strahuju i brojni mještani Rožata. Tako fenomen kojeg susjedi Talijani nazivaju “acqua alta“ (op.a. visoka voda) već neko vrijeme nije rezerviran samo za Veneciju i tamošnju Lagunu, jer su jako izražene oscilacije mora, poznate kao fenomen visoke plime sve uočljivije i u južnom akvatoriju hrvatskog Jadrana.
Za razliku od Venecije i prijetnje potonuća, Tenturija strahuje od poplave. Meteorolozi i astronomi ističu kako je ta pojava najčešća u jesen i zimu, kad je razina mora najviša ako se istodobno “poklope“ Mjesec u perigeju, dakle najbližoj točki na Mjesečevoj stazi do Zemljina središta, i duže razdoblje snažnog južnog vjetra koji s jugoistoka kroz Otrant “nabije“ more ne samo u venecijansku Lagunu, nego i u korito Rijeke dubrovačke. I dok gradske vlasti Venecije imaju u pripravnosti montažne mostove kako bi turisti i svi ostali mogli hodati, bez močenja obuće, tamošnji hotelijeri to koriste kao atrakciju za privlačenje turista pa gondole katkad plove i na Trg sv. Marka. Istodobno, Komolčani još ne zovu turiste niti ih voze barkama naraslim morem sve do kolnika magistrale.
Ključ problema je jaružanje
Naprotiv, mještani čine sve kako bi umanjili svoju nevolju, svjesni kako će zbog klimatskih promjena prometnice i dvorišta kuća sve češće plaviti, a plimni val neće biti u rasponu 18- 35 centimetara, nego će nezaustavljivo rasti. Korito Omble je sve pliće na dijelu vodotoka od mosta do ACI marine, a mještani tvrde kako svaka acqua alta nanese i do šest tisuća kubika mulja te stručnjaci smatraju da je ključ problema jaružanje riječnog korita.
Podsjetivši kako je odlukom Hrvatske vlade o granici između kopnenih i voda mora utvrđena crta razgraničenja koja se odnosi na ušća rijeka koje se ulijevaju u more i kanale spojene s morem, iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH naglašavaju da je tom odlukom “na rijeci Ombli crta razgraničenja utvrđena na nizvodnoj strani skalina pri ušću rijeke u more”.
Iz tog slijedi da dio ušća Omble (na Tenturiji) predstavlja vode mora i pomorsko dobro. Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, koordiniranje i implementiranje mjera radi otklanjanja posljedica plavljenja obalnog područja kao posljedice podizanja razine mora i ekstremnih vremenskih uvjeta, predstavlja izvanredno upravljanje pomorskim dobrom o kojem vode brigu jedinice područne (regionalne) samouprave.
Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU glede dostupnih sredstava programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., u sklopu cilja Promicanja prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika od katastrofa te otpornosti u financijskom razdoblju 2021.-2027. ističu da je pozive za dodjelu bespovratnih sredstava za takve aktivnosti priprema i raspisuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zajedno s Hrvatskim vodama koje su sektorski nadležne. Upućujući nas na njih, rekli su nam da “oni utvrđuju prioritetne projekte i odlučuju o financiranju bespovratnim sredstvima za ulaganja u zaštitu od poplava“.
Slijedi izrada batimetrije
O jaružanju Omble, odnosno pripremi projektne dokumentacije za jaružanje od izvora do kraja ACI marine Komolac, iz gradske uprave su nam odgovorili da je projekt lani izglasan za provedbu ove godine u okviru participativnog budžetiranja u GK Komolac.
“Cilj je prevencija plavljenja koje uzrokuje štetu na kućama i obradivim površinama na području oko rijeke. Taj dio zadatka preuzeo je Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu. U tijeku je ishođenje opsežne dokumentacije, primjerice batimetrije tog područja koja je nužna za izradu Idejnog projekta za procjenu područja produbljenja. Nužno je odrediti raster točke za potrebe istražnih radova unutar kojih se radi sondiranje sedimenta te se mjeri dubina mulja čiji je uzorak nužno podvrgnuti fizikalno-kemijskom ispitivanju u svrhu određivanja svojstva otpada, što je preduvjet da se ispoštuju propisi zaštite okoliša te adekvatno zbrinjavanje”, odgovor je Grada Dubrovnika iz kojeg naglašavaju da je zadnja izmjena Zakona o pomorskom dobru onemogućila morsko deponiranje otpada i taj će se materijal propisno zbrinuti na način da mora ispuniti osnovne kriterije prihvata i odlaganja na odlagalište otpada.
“Iz svega je razvidno kako se radi o jako zahtjevnom projektu gdje je nužno zadovoljiti sve preduvjete kako bi se ispoštovali svi zakonski propisi, kojih je u ovom slučaju puno. Namjera je Grada projekt jaružanja napraviti u ovoj godini i na osnovu izrađene dokumentacije načiniti plan redovnog jaružanja cijelog tog područja”, ističu iz gradske uprave.
Inače, batimetrija je dio oceanografije koja mjeri i analizira dubine mora, jezera i rijeka, a prema tim izmjerama izrađuju se batimetrijske karte reljefa dna.
Zadnja intervencija: Austro-Ugarska
Predsjednik Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović kazao je kako su poplave sve učestalije, a godinama i sve veće. “Rezultat svega bila je spoznaja da je najbolja prijava na gradski Program participativnog budžetiranja te su nam iz UO za turizam, gospodarstvo i more jedini napravili hodogram rada”, kazao je Kristović dodavši kako je upravo taj projekt prikupio najviše glasova stanovnika tog područja.
“Stoga se nadamo da će se prvo srediti projektna dokumentacija te pristupiti i samom jaružanju. Naglašavam: Grad, Županija i Hrvatske vode su obećali participirati u tom projektu. Bilo bi žalosno da ostane kako je zadnje jaružanje napravila Austro-Ugarska monarhija tako što je načinila umjetni otok Blato, podigla zidić i mulj nasipala na taj otočić. Ako su to oni mogli učiniti prije 130 godina, nema razloga da to ne napravi i suvremena hrvatska država”, prokomentirao je dodavši pri tom i kako je problem to što prostornim planovima Županije nije određena lokacija za odlaganje mulja. On se prije odlagao na utvrđenim lokacijama otvorenog mora, ali je sada nužno izmjenama PPU DNŽ odrediti novu lokaciju ili mulj odlagati izvan županije.
“Veliki problem Omble je i izgradnja ilegalnih mulova te vezivanje pontona uz obje riječne obale, čime se sužava plovni put. Lani su komunalni redari intervenirali više puta i problemi su riješeni samo djelomično. Iskreno se nadamo kako će se ljudima probuditi samosvijest da ne narušavaju izgled pomorskog dobra betoniranjem ilegalno izgrađenih objekata i kako će se, kroz dogledno vrijeme, kroz Katalog ilegalnih objekata na pomorskome dobru uvesti red kojeg svi želimo”, zaključuje Kristović.
Fotografije prikazuju plavljenje Tenturije u studenom 2023. godine
