Kushtrim Ajvazi je ponosan što je dio uspješnog poslovanja u jednoj od najsiromašnijih zemalja u Europi. Tvrtka čiji je menadžer proizvodi čips od krumpira i druge grickalice kojih ima u gotovo svakoj trgovini na Kosovu, a izvoze se u inozemstvo.
Ali Ajvazijeva tvrtka suočava se s neplaniranim izazovima zbog naglog rasta cijena goriva izazvanog ratom u Iranu, čiji su učinci zahvatili i ovaj mali kutak jugoistočne Europe.
Tvrtka Pestova ima gotovo 100 hektara polja krumpira na istočnom Kosovu koja se koriste za proizvodnju čipsa koji se prodaje pod imenom Vipa. I tvrtka i njezina distribucijska mreža bili su pogođeni kada je veleprodajna cijena goriva porasla s 1,10 eura (1,27 dolara) na čak 1,7 eura (1,96 dolara) po litri, rekao je Ajvazi.
Kosovo nema vlastitu proizvodnju goriva. Cijenu dizela i benzina određuju uvoznici čija je profitna marža ograničena na 12%.
Ajvazi je pozvao vladu da pomogne u smanjenju tereta. Proljeće je sezona sadnje krumpira.
Tvrtka treba mnogo goriva pa su troškovi “ekstremno visoki”, rekao je. Rasle su i cijene gnojiva, no tvrtka je imala rezerve.
“Analiziramo i izračunavamo svaki dodatni trošak, a ako vidimo da se ovaj proces rasta troškova nastavi, bit ćemo prisiljeni korigirati naše cijene”, rekao je Ajvazi.
Dok su druge zemlje na Balkanu uvele mjere za ublažavanje učinaka na poljoprivrednike, kosovska vlada tek treba djelovati. Vlada nije odgovorila na pitanja.
Rumunjska, Mađarska i Srbija uvele su posebne cijene dizela za poljoprivrednike ili smanjile državni porezni prihod.
Na Kosovu su ekonomski stručnjaci upozorili da vlada treba hitno reagirati u slučaju daljnjeg poskupljenja kako bi se spriječile veće štete za gospodarstvo.
“Ne postoji nijedan sektor koji nije pogođen povećanjem cijena”, rekao je ekonomist Safet Gerxhaliu.
Ajvazi kaže da se njegova tvrtka suočava s dodatnim problemima jer se oko 40 posto proizvodnje izvozi po unaprijed dogovorenim, fiksnim cijenama koje se mogu mijenjati samo uz najavu 90 dana unaprijed. Rekao je da je teško bilo što planirati bez stabilnih cijena.
“Pozivamo vladu da nam olakša ovu fazu”, rekao je. “Mi smo tvrtka koja izvozi u više od 23 različite zemlje, uključujući one u Europi.”
Poskupljenje je opteretilo i obične građane. Bardh Mehmeti, IT stručnjak iz glavnog grada Prištine, rekao je da sada plaća 100 eura (115 dolara) za puni rezervoar, u odnosu na 80 eura (92 dolara) prije krize. Mehmeti sada “ozbiljno razmatra” načine da nabavi električni automobil.
Gospodarstvo Kosova ima problema otkako je zemlja proglasila neovisnost od Srbije 2008. nakon rata. Srbija ne priznaje razlaz, a neriješena situacija kočila je zemlje u nastojanjima da uđu u Europsku uniju.
Na gospodarsku situaciju na Kosovu također je utjecala dugotrajna politička kriza zbog koje je zemlja veći dio prošle godine ostala bez potpuno funkcionalne vlade. Sadašnja vlada premijera Albina Kurtija ponovno je u pat poziciji zbog neuspjeha u izboru novog predsjednika.
Glavna oporbena Demokratska stranka kritizirala je ono što naziva nedjelovanjem vlade i pozvala na privremeno smanjenje poreza kako bi se olakšao teret građanima i tvrtkama.
___
Autorka Associated Pressa Jovana Gec doprinijela je iz Beograda, Srbija.
