Najnovije istraživanje javnog mnijenja u Njemačkoj iznenadilo je političku scenu jer je desna Alternativa za Njemačku (AfD) dosegnula povijesni vrhunac popularnosti. Prema tjednoj anketi agencije INSA, AfD sada uživa potporu rekordnih 28 posto birača, što je porast od jednog postotnog boda u odnosu na prošli tjedan. Ovim rezultatom stranka je dodatno učvrstila vodeću poziciju, ostavljajući iza sebe tradicionalne političke opcije.
S druge strane, vladajući konzervativci (CDU) kancelara Friedricha Merza stagniraju na 24 posto, čime se jaz između njih i AfD-a povećao na četiri postotna boda. Situacija za ostatak političkog spektra nije ništa bolja: Socijaldemokrati (SPD) zadržali su stabilnih ali skromnih 14 posto, dok su Zeleni zabilježili pad te trenutačno stoje na 12 posto potpore. Stranka Ljevica drži se na 11 posto.
S obzirom na to da čak 11 posto glasova odlazi strankama koje ne prelaze izborni prag, matematički izračuni pokazuju da je za formiranje stabilne vladajuće većine potrebno barem 45 posto glasova među strankama koje ulaze u parlament. Ovakva raspodjela snaga ozbiljno komplicira postizanje bilo kakvog koalicijskog sporazuma u budućnosti.
Tko zapravo može vladati Njemačkom?
Budući da gotovo sve relevantne stranke i dalje kategorički odbijaju bilo kakvu suradnju s AfD-om, formiranje vlasti postalo je pitanje složene trostranačke kombinatorike. Prema anketi, održive bi bile samo široke koalicije koje bi ujedinile ideološki vrlo različite opcije.
Savez CDU-a, SPD-a i Zelenih trenutačno bi imao 50 posto glasova, dok bi kombinacija Unije (CDU), SPD-a i Ljevice dosegnula 49 posto potpore.
Istraživanje koje je provela INSA obuhvatilo je 1203 ispitanika u razdoblju od 20. do 24. travnja, a rezultati jasno sugeriraju da bi se njemački politički sustav mogao naći u pat poziciji. Dok AfD nastavlja rasti na valu nezadovoljstva, tradicionalne stranke prisiljene su na neobične saveze kako bi spriječile dolazak krajnje desnice na vlast, što dodatno polarizira njemačko društvo.
