Snijeg i niske temperature prije par dana paralizirali su kontinentalnu Hrvatsku, dok je u priobalju probleme stvarala olujna bura. Malo tko je očekivao ovako hladnu zimu, a čini se da bi nakon kratkog zatoljenja moglo doći do novog meteorološkog preokreta. Hladni val koji je zahvatio zemlju pokazao je svoju snagu, a ako je suditi prema prognozama izgleda da to nije sve. Ljubitelji zime i snijega mogli bi uskoro doći na svoje. Nakon hladnog početka 2026. godine, koji nam je donio i snježni pokrivač, ušli smo u razdoblje toplijeg i meteorološki prilično monotonog vremena. No, prema najnovijim analizama, takvo stanje neće dugo potrajati.
Kako javlja Istramet, velik dio Euroazije trenutačno je pod snijegom, što pogoduje opstanku i jačanju snažne kontinentalne anticiklone sa središtem duboko nad Rusijom. Prema projekcijama numeričkih modela, tijekom treće dekade siječnja ta bi se anticiklona mogla proširiti i prema Skandinaviji, čime bi se otvorio put hladnijem zraku prema ostatku Europe.
Iako se ranije činilo da bi atlantske ciklone mogle preuzeti vremensku dominaciju, najnoviji prognostički materijali takav scenarij zasad ne potvrđuju. Na kartama očekivanih temperatura zraka na visini od dva metra, početkom zadnje trećine siječnja jasno se uočava izražena hladnoća nad zapadnim dijelom Rusije, svojevrsni “rezervoar zime” koji često prethodi jačim prodorima hladnog zraka prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
‘Snažan ugriz prave zime’
U takvoj sinoptičkoj situaciji Europu bi moglo zahvatiti znatno dinamičnije i izraženije zimsko vrijeme. Ni naši krajevi nisu izuzetak, uz postojaniji dotok hladnog zraka te mogući razvoj sredozemnih ciklona, ni nove snježne oborine nisu isključene, čak i do samog kraja mjeseca.
Na sličan scenarij upozorio je i poznati meteorolog amater Dino Dundić, koji na svojim kanalima redovito analizira dugoročnije prognostičke modele. U objavi je istaknuo kako modeli za zadnju trećinu siječnja 2026. signaliziraju značajne promjene u višim slojevima atmosfere.
“U zadnjoj trećini siječnja 2026. godine modeli crtaju novo cijepanje jezgre jedinstvenog Polar Vortexa na dvije odvojene cjeline, kao posljedicu zagrijavanja zraka iznad Sjevernog pola u višim slojevima atmosfere, takozvanog stratosferskog zatopljenja (stratwarming). Prema sadašnjim projekcijama, taj bi se proces mogao odviti oko 25. siječnja 2026. godine“, naveo je Dundić.
Dodaje kako bi takva turbulentna sinoptička situacija nad Arktikom mogla omogućiti prodor izrazito hladne zračne mase iz Sibira prema Europi: “Tada bi se, zbog te turbulentne sinoptike nad Sjevernim polom, prema nama trebala spustiti i veća količina vrlo hladne zračne mase izravno iz Sibira te ponovno donijeti snažan ugriz prave zime diljem cijele Europe. Pratimo sve nove izlaze modela vezane uz zadnju trećinu siječnja, kada se očekuje ovaj jaki prodor sibirskog zraka prema našim krajevima”, zaključio je u objavi.
