Izgradnja brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu s granicom Hrvatske ulazi u ključnu fazu. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskoj županiji, koji se priprema već godinama, a koji bi trebao potpuno promijeniti prometnu i gospodarsku sliku Krajine.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić nedavno je najavio da bi gradnja ove ceste trebala početi već ove godine, čime je projekt, nakon dugih priprema, konačno dobio jasan politički i institucionalni zamah.
Dvije dionice, jedna ključna prometnica Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH ukupne je duljine preko 45 kilometara, a podijeljena je u dvije glavne dionice:
Kamenica – Ćoralići (Bihać – Cazin), duljine 17,95 km
Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, duljine 27,7 km
Cesta počinje u bihaćkom naselju Kamenica, gdje se odvaja od planirane obilaznice Bihaća i brze ceste Ključ – Bosanski Petrovac – Bihać – Izačić, a završava neposredno prije graničnog prijelaza Maljevac prema Republici Hrvatskoj.
Trasa prolazi područjima gradova Bihać, Cazin i Velika Kladuša, ali uglavnom izvan užih urbanih zona, s ciljem smanjenja negativnih utjecaja na naselja i imovinu građana, prenosi Biznis.info
Prva dionica spremna: Idejni projekt završen
Za dionicu Kamenica – Ćoralići idejni projekt je završen ranije, a studija utjecaja na okoliš već je provedena i formalno predana.
Ova dionica zamišljena je kao moderna brza cesta s nizom zahtjevnih objekata:
3 mosta/vijadukta duljine od 30 do čak 700 metara, uz više pothodnika i nadvožnjak
dva tunela, duljine oko 250 i 800 metara
tri denivelirana čvorišta (Vrsta, Gata i Ćoralići)
denivelirano kružno raskrižje na spoju s obilaznicom Bihaća
Trasa je u najvećem dijelu zadržana unutar važećih prostornih planova, uz minimalan broj konflikata s naseljenim mjestima, što bi trebalo olakšati eksproprijaciju i ubrzati realizaciju.
Druga dionica: Studija okoliša nedavno predana
Za drugu, dulju dionicu Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, nedavno je predana studija procjene utjecaja na okoliš, što predstavlja jedan od ključnih koraka ka početku gradnje.
Ova dionica prolazi kroz područja brojnih naselja u Cazinu i Velikoj Kladuši, ali je trasa projektirana tako da se izbjegnu veći zahvati u gusto naseljena područja. Upravo zbog toga je na pojedinim dijelovima predloženo izmještanje trase u odnosu na ranije planirane koridore.
Planirani objekti na ovoj dionici uključuju:
čak 13 mostova i vijadukata
tri tunela
pet čvorišta i jedno veliko čvorište kod Maljevca
Ukupno, na cijeloj brzoj cesti planirano je 16 mostova i vijadukata, 8 čvorišta i 5 tunela, što jasno pokazuje složenost i značaj ovog projekta.
Veza Krajine s ostatkom BiH i EU
Ova brza cesta imat će višestruki značaj. Osim što će znatno skratiti vrijeme putovanja između Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, ona će Krajinu kvalitetnije povezati s ostatkom Federacije BiH, Koridorom Vc, ali i s cestovnom mrežom Republike Hrvatske i Europske unije.
Za gospodarstvo Unsko-sanske županije to znači bolju dostupnost tržištima, niže transportne troškove i veće šanse za nove investicije – posebno u industrijskim i logističkim zonama uz trasu ceste.
Ako najave iz Vlade FBiH budu ispunjene i gradnja zaista krene ove godine, Krajina bi nakon desetljeća čekanja mogla dobiti infrastrukturni projekt koji će trajno promijeniti njezin razvojni potencijal.
