Naime, u mjestu Začula u Općini Ravno smještena su dva spojena kamenoloma koji se nalaze u samom slivu rijeke Omble, u 2. zoni sanitarne zaštite. Temeljem Odluke o zaštiti izvorišta Ombla na teritoriju RH, među ostalim, zabranjuje se podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Ova odluka je podržana i u BiH međunarodnim konvencijama o zaštiti prekograničnih voda. No, na terenu i u praksi stvar izgleda bitno drugačije.
DIREKTNA PRIJETNJA IZVORU OMBLE
Zašto su kamenolomi sporni, upozoravali su iz udruženja ‘Zelena brda Začula’. Kako navode, kamenolomi su direktna prijetnja podzemnim vodama i jezerima koja pitkom vodom napajaju izvor Omble koji je ključan za vodoopskrbu Dubrovnika. Upozoravaju kako su kamenolomi udaljeni svega nekoliko kilometara od granice i izvora te kako su smješteni iznad samog podzemnog jezerskog sliva koji napaja Omblu.
‘Na ruku’ cijeloj situaciji ne ide ni krška struktura područja jer je poznato kako krš vrlo brzo i lako propušta sve s površine, pa tako i potencijalna onečišćenja i kako praktički nema svoj prirodni filter. Na samom lokalitetu Začula, na kojem se nalaze sporni kamenolomi, registrirane su i dvije podzemne rijeke koje protječu s lijeve i desne strane sela. Provedena istraživanja metodom bojenja pokazala su vrlo brzo obojene rijeke Omble, od svega nekoliko sati do par dana, što znači kako bi bilo kakvo onečišćenje koje bi se dogodilo na području Začule, direktno i gotovo trenutno stiglo u Omblu!
Tu je, upozoravaju iz udruženja ‘Zelena brda Začula’, i nestabilan teren na kojem je u prošlosti došlo do urušavanje njive pri čemu se otvorila velika jama. Tijekom pripremnih radova na ravnanju terena za potrebe kamenoloma, otvarani su kanali i jame, a njih su dokumentirali speleolozi trebinjskog udruženja ‘Zelena brda’, što je dodatno potvrdilo pitanje nestabilnog i poroznog krškog terena. Zbog toga mještani strahuju od teške mehanizacije na kamenolomima.
KONCESIJU DAO BIVŠI MINISTAR KOJEG SE ISTRAŽUJE ZBOG TRAGEDIJE U JABLANICI
Uz sve navedeno, postavlja se pitanje kako su uopće izdate koncesije za kamenolome. Kako smo već pisali, jednim kamenolomom upravlja tvrtka Štitar d.o.o., drugim GP Pušina. Sada se neformalno spominje kako su se vlasnici promijenili, a s promjenom su krenuli i konkretni radovi.
Inače, koncesiju za oba kamenoloma potpisao je sad već bivši ministar Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Željko Laketić. Naime, Laketoćevo ime se u bh. medijima spominje u kontekstu otvaranja više istraga i podizanja optužnica, pa i po pitanju kamenoloma. Njegovo ime tako se spominje u i slučaju tragedije u Donjoj Jablanici. Podsjetimo, lani su katastrofalne poplave pokrenule klizište, pri čemu se urušio kamenolom Sani iznad Donje Jablanice, a 19 osoba je smrtno stradalo. Protiv Laketića je u ovom slučaju pokrenuta istraga, no on je tvrdio kako za vrijeme njegovog mandata nije zaprimio nikakav službeni zahtjev za koncesiju niti je njegov ured izdao dozvolu za kamenolom. Ipak, mediji su pisali kako je 2023. godine isplatama iz tamošnjeg ministarstva dodijeljeno oko 14 tisuća konvertibilnih maraka vlasniku spornog kamenoloma, i to bez valjane dozvole.
Uz to, u veljači je protiv ovog bivšeg hercegovačkog ministra podignuta optužnica za zlouporabu položaja i ovlasti pri dodjelu grant sredstava njegovog ministarstva. Nakon ove, slijedila je nova optužnica kojom mu se na teret stavlja kako je, obnašajući ulogu ministra, nezakonito pogodovao prilikom dodjela koncesija odnosno dozvola za eksploataciju kamenoloma. Nedavno je protiv Laketića otvoren predmet u slučaju sumnjive dodjele koncesije za izgradnju solarnih elektrana kod Mostara.
Inače, nakon nesreće u Donjoj Jablanici donesen je zaključak kojim se nalaže izvršavanje inspekcijskih provjera na svim kamenolomima u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Nije poznato jesu li im ‘za oko zapela’ i dva kamenoloma koji se nalaze u zaštićenom dijelu rijeke Omble, ali sigurno su ih morali barem posjetiti.
